Površina obuhvata iznosi 23,66 ha i obuhvata dijelove administrativnog teritorija općine Novi Grad Sarajevo. Područje planiranja ograničeno je na istoku i jugoistoku prostornim cjelinama Briješće i Sokolje, na zapadu i jugu magistralnim putem Stupska petlja-Vogošća (Krivoglavci), na sjeveru zonom poljoprivrednog zemljišta te prostornom cjelinom Zabrđe. Koncept prostorne organizacije prostora razmatranog ovim Planom zasnovan je na postavkama: - interpoliranja u izgrađenu matricu nove individualne stambene izgradnje i sadržaja društvene infrastrukture na nivou mjesne zajednice (uz ocjenu mogućnosti zadržavanja postojećeg stambenog fonda), - ostvarivanja saobraćajne povezanosti naselja u odnosu na magistralni pravac i naseljima u kontaktnoj zoni (Sokolje, Briješće i Zabrđe) te opremanja područja komunalnom i energetskom infrastrukturom. U sklopu obuhvata ovog plana definisane su zone sa sljedećim namjenama: - zona individualnog stanovanja (čini najveći dio površine obuhvata), - stambeno-poslovna zona (objekti izgrađeni uz ulicu Safeta Zajke), - zona zelenila (zelene površine uz objekte individualnog stanovanja i stambeno-poslovne objekte, zelenilo u sklopu rekreacionog centra, zaštitno zelenilo, groblje i linijsko zelenilo uz saobraćajnice), i - zona naseljskih saobraćajnica.

Područje površine 23,1 ha obuhvaćeno granicom Plana nalazi se na lijevoj obali rijeke Miljacke koje se svojim većim dijelom nalazi na sjevernim padinama Trebevića a manjim dijelom zauzima priobalno područje rijeke. Ograničeno je na sjeveru lijevom obalom rijeke Miljacke, između mostova mostova Drvenija i Skenderija, na jugu Ulicom Put Mladih Muslimana, na istoku administrativnom granicom Općine Centar i Stari Grad, na zapadu KSC Skenderija. Koncept prostorne organizacije dopunjuje i zadržava sadašnje funkcije u prostoru: - stanovanje kao primarna funkcija (kolektivno i individualno), - centralni sadržaji koji u prostornom smislu moraju imati svoju koncentraciju, zatim atraktivnost i kontinuitet, - zeleni potezi u vidu aleja i oplemenjenog ambijenta u okviru buduće izgradnje i uređenih i kultivisanih voćnjaka u bašćama privatnih posjeda kao prirodni zeleni okvir urbane slike sjeverne padine Trebevića. Koncept nameće poštivanje urbane gradske matrice jer planirani razmještaj objekata slijedi pravila morfološke strukture Grada koje su tipične u dijelu Gradskog jezgra i kontaktnim zonama, poštujući kulturno-historijsko nasljeđe. Prostor u obuhvatu Plana sa svojim udjelom u kulturno-istorijskom nasljeđu, te svojim geomorfološkim karakteristikama je uslovio primjenu dva urbanističko-graditeljska principa: 1. U podnožju padine Trebevića planira se izgradnja većih arhitektonsko-urbanističkih masa kroz izgradnju novih blokova, kao i popunjavanje već postojećih, zatim «interpolacija» u cilju stvaranja kontinuiranog uličnog platna u želji da se stvori tipičan gradski ambijent koji se sastoji iz ulice i bloka. Kod pojedinačnih arhitektonskih volumena centralnih sadržaja, koristi se otvoreni prostor koji je funkcionalno oplemenjen u vidu trga, pijacete, parka, šetnice. Izgradnjom u kontinuitetu javnih atraktivnih sadržaja sa šetnicom uz korito rijeke, stvaraju se uslovi za ravnopravno učešće lijeve obale Miljacke u atraktivan gradski sadržaj, neodvojiv od ambijenta kojem pripada. Šetnica (Idejni projekat “Ljeva obala Miljacke od Šeherćehajine ćuprije do mosta Čobanija“ iz 2003 je inplementiran u ovaj Koncept) je planirana kao atraktivan i osmišljen segment kontinuiranog pješačkog toka na lijevoj obali koji ima tendenciju produžavanja ka istoku i spajanje sa rekreativnom zonom Bentbaša, i na zapad sa postojećom šetnicom ispred Akademije likovnih umjetnosti, odakle se pješak može kontinuirano kretati zapadno prema novom djelu grada. Interpolacijom atraktivnih sadržaja u parterima novih i postojećih objekata (a gdje je to moguće) povezuje se kotlinski dio lokaliteta i stvara ambijent gradskog centra odnosno jezgre. 2. Na padinskom djelu, zadržava se izgradnja slobodnostojećih porodičnih kuća, koje su organizovane uz ulicu (nekad sokak) stvarajući tipičnu sliku stanovanja na padinama sarajevskog amfiteatra što predstavlja imperativ u pogledu obaveze i same dosljednosti pri intervencijama na ovom prostoru. Iz tog razloga intervencije na ovom prostoru se svode na «ubacivanje» objekata manjih gabarita, zamjenu dotrajalih pojedinačnih individualnih stambenih objekata u postojećim gabaritima kao i neznatnu dislokaciju istih u slučaju nove izgradnje kako bi se postepeno stvarali uslovi za rekonstrukciju i proširenje postojećih saobraćajnica a ne bi remetila nasljeđena matrica.

Područje površine 32,30 ha obuhvaćeno granicom Plana ograničeno je na istoku ulicom Donja Jošanica I, odnosno prostornom cjelinom RP ''Uglješići'' – ''A'' faza, na zapadu željezničkom prugom Šamac-Sarajevo, na sjeveru parcelama uz industrijsku prugu Semizovac-Pretis i regulisanim koritom rijeke Vogošće, i na jugu ulicama Donja Jošanica I i Donja Jošanica II. Koncept prostorne organizacije ''A'' faze ovog Plana (zajedno sa ''A'' fazama susjednih planova: RP ''Uglješići'', RP ''Ugorsko-Menjak'' i RP ''Barice''), zasniva se prevenstveno na obezbjeđenju urbanističkih i planskih preduslova za realizaciju dionice I transverzale od Tunela Kobilja Glava do Vogošćanske petlje, zatim za novu izgradnju i integraciju zatečenog građevinskog fonda. U tom smislu, konceptom prostorne organizacije, osim utvrđene trase I transverzale, kao i rješenja saobraćajne mreže šireg lokaliteta i njihovim usklađivanjem sa istom, planirana je izgradnja većeg broja individualnih i kolektivnih stambenih objekata sa pratećim sadržajima društvene infrastrukture, zatim opremanje lokaliteta mrežom komunalne infrastrukture, uz provođenje adekvatnih tehničkih mjera na sanaciji i stabilizaciji terena. Predloženim rješenjem planirana je izgradnja ukupno 116 novih objekata, od čega je: 75 individualnih stambenih objekata, 36 stambenih i stambeno-poslovnih objekata kolektivnog stanovanja i 5 objekata društvene infrastrukture (kultura, obrazovanje, sport i rekreacija). Planiranu primarnu saobraćajnu matricu za ovu prostornu cjelinu čine I Transverzala i željeznička pruga koja povezuje stanicu Sarajevo Putna spreko Vogošće sa Semizovcem. Sekundarnu mrežu saobraćajnica čine kolsko-pješačke saobraćajnice čiji je osnovni cilj povezivanje osnovnih izvora saobraćaja sa saobraćajnom mrežom tj. naseljske saobraćajnice odnosno interne saobraćajnice unutar prostornih zona i koje su u naravi gradske ulice.

Detaljni planski dokument Urbanistički projekat "Sportsko-rekreacioni centar Dobrinja" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Detaljni planski dokument Urbanistički projekat "Golf igralište - Betanija" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju

Područje površine 88,0 ha, obuhvaćeno granicom Plana pripada administrativnoj teritoriji općine Novi Grad Sarajevo. Na istoku graniči sa prostorom Regulacionog plana „Buća Potok II“, na zapadnu sa Regulacionim planom „Vitkovac“, na sjeveru djelimično prostornom cjelinom „Park šuma –Žuč“ i prostornom cjelinom Gradske deponije Buća Potok, te na južnoj strani granicu Plana definiše trasa planiranog Gradskog Autoputa, odnosno prostor današnje ulice Safeta Zajke. Cilj izrade Plana bio je donošenje provedbeno planske osnove za područje koje je prema razvojnim planovima predviđeno pretežno za individualnu stambenu izgradnju. Planom su date mogućnosti nove izgradnje uz zadržavanje postojeće stambene izgradnje, planirana je izgradnja i rekonstrukcija saobraćajne infrastrukture, kao i izgradnju primarne i sekundarne mreže komunalne i energetske infrastrukture, te opremanja naselja sadržajima društvene infrastrukture kapacitirane za nivo Mjesne zajednice. Ovi sadržaji planiraju se disperzno u obuhvatu Plana, uglavnom u prizemljima novoplaniranih objekata. Planirana je izgradnja nove osnovne škole u centralnom dijelu obuhvata. Planiranom rekonstrukcijom i opremanjem područja komunalnom i društvenom infrastrukturom i definisanjem uvjeta za sanaciju nestabilnih terena, daje se planska osnova za realizaciju na terenu u cilju poboljšanja uvjeta življenja na ovom prostoru.

Područje obuhvaćeno granicom Plana površine 47,21 ha, ograničeno je na istoku Ulicom Alipašina i naseljem Ciglane, na zapadu planiranom trasom Prve transvezale, na sjeveru lokalitetom Betanije, odnosno saobraćajnom petljom na Prvoj transvezali, na jugu naseljem Gorica i Crni vrh. Na području između ulica Alipašina i Jukićeva zbog vlasničkih odnosa (male parcele u privatnom vlasništvu) ne postoje realne prostorne mogućnosti za planiranje izgradnje stambeno poslovnih objekata bez saglasnosti svih subjekata koji egzistiraju na predmetnom lokalitetu, te je ovaj lokalitet zadržan u postojećem stanju. Osim navedenog, izgradnja u Ulici Alipašina nije planirana zbog nemogućnosti obezbjeđenja adekvatnog saobraćajnog pristupa na istu, koja ima rang magistralnog puta, parcijalno za pojedinačne objekte. Koncept koji je predviđao tehničko rješenje koje je omogućavalo pristup parcelama čitavom dužinom Ulice Alipašina, odnosno mogućnost nove i zamjenske izgradnje, nije podržan od strane vlasnika zemljišta. Predloženi koncept prostornog uređenja, ograničen navedenim okolnostima, u suštini, predstavlja sanaciju postojećeg stanja (osim za postojeće objekte koji se nalaze na trasama i koridorima saobraćajne infrastrukture iz plana višeg reda - Urbanistički plan grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo za period od 1986. do 2015. godine). Predviđena je zamjena postojećeg građevinskog fonda na lokalitetu „Zuko Džumhur“. Konceptom prostorne organizacije predviđa se unaprijeđenje komunalne i društvene infrastrukture te zelenih površina.

Detaljni planski dokument Urbanistički projekat "Bosanka" Blažuj bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Područje površine 69 ha, obuhvaćeno granicom Plana, pripada administrativnoj teritoriji općine Novi Grad. Ograničeno je na jugositoku sa prostornom cjelinom Regulacionog plana „Bojnik-Dobroševići“, a preostali dio obuvata Plana graniči sa prostorom koji nije pokriven provedbeno-planskom dokumentacijom. Cilj izrade Plana bio je donošenje provedbeno planske osnove za područje koje je prema razvojnim planovima predviđeno pretežno za individualnu stambenu izgradnju. Planom su date mogućnosti nove izgradnje uz zadržavanje postojeće stambene izgradnje, planirana izgradnja i rekonstrukcija saobraćajne infrastrukture, kao i izgradnju primarne i sekundarne mreže komunalne i energetske infrastrukture, te opremanja naselja sadržajima društvene infrastrukture kapacitirane za nivo Mjesne zajednice. Planiranom rekonstrukcijom i opremanjem područja komunalnom i društvenom infrastrukturom i definisanjem uvjeta za sanaciju nestabilnih terena, daje se planska osnova za realizaciju na terenu u cilju poboljšanja uvjeta življenja na ovom prostoru. Na slobodnim neizgrađenim površinama u smislu optimalne organizacije i razmještaja objekata, planirana je izgradnja individualnih stambenih objekata, kao i stambeno poslovnih objekata. Izgradnja objekata društvene infrastrukture planirana je na prostoru koji bi predstavljao Centar mjesne zajednice, kao i u prizemljima planiranih objekata, uz ulicu Šehidska.

Detaljni planski dokument Regulacioni plan "Alipašin most VII" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.