Podaci o stanovništvu Federacije BiH i njegovim demografskim karakteristikama obuhvataju podatke o broju stanovnika, vitalne događaje (rođenja i smrti, zaključeni i razvedeni brakovi) i migracije stanovništva.

Strategija razvoja Kantona Sarajevo 2021-2027. je strateški dokument koji usmjerava razvoj, utvrđuje prioritete u razvoju i predstavlja putokaz za sveukupan razvoj Kantona Sarajevo (KS), uzimajući u obzir sve njegove dimenzije: ekonomsku, društvenu, okolišnu i prostornu. Strategijom razvoja utvrđuju se ciljevi i prioriteti razvoja KS, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluacija i izvještavanje. Strateško planiranje razvoja nalažu evropske prakse i dinamike strateškog planiranja, a zahvatanje sredstava iz predpristupnih fondova EU nalaže obaveznost izrade strateških razvojnih dokumenata. Strategija razvoja Kantona Sarajevo za period 2021–2027. krovni je dokument koji treba pomoći svim učesnicima da doprinesu pozitivnim promjenama i većoj kvaliteti življenja svih građana jednako. Strategija razvoja Kantona Sarajevo za period 2021–2027. prezentira pravce promjene i mjerljivog razvoja koji se može postići ukoliko priprema i realizacija godišnjih budžeta, programa javnih investicija, ali i pojedinih strateških megaprojekata kroz programe rada svih institucija bude dobro koordinirana i jasna. Dokument čine dva ključna dijela; prvi dio objašnjava metodološki pristup usklađen sa zahtjevima zadatim postojećim zakonskim okvirom, i drugi, koji je uključivanjem velikog broja učesnika javnog, privatnog i nevladinog sektora rezultirao predloženim mjerama i konkretnim akcijama. U procesu izrade strateških dokumenata primjenjuju se principi razvojnog planiranja i upravljanja razvojem, a naročito: Otvoreni metod koordinacije (OMK): Ravnopravnost spolova i jednake mogućnosti za sve građane; Horizontalna i vertikalna koordinacija svih nivoa vlasti: Partnerstvo; Javnost i transparentnost.

Registar geografskih imena sadrži geografska imena na području Federacije Bosne i Hercegovine sa službene karte razmjere 1:250 000. U registru se nalaze imena kantona, gradova/općina, naselja, aerodroma, rijeka i jezera, visokih tačaka i ostalo.

Osnovni zadatak Studije Funkcija centraliteta glavnog grada bio je istražiti urbane mogućnosti razvoja Sarajeva i odrediti njegov razvojni koncept baziran na promjenama nivoa funkcija centraliteta nastalih njegovom novom geopolitičkom i prometnom pozicijom. Studija je struktuirana u pet poglavlja i to: Prvo poglavlje daje presjek kroz saznanja u najnovijim teoretskim razmatranjima materije o glavnim, internacionalnim i regionalnim gradovima svijeta te procesima globalizacije i globalnim trendovima. Drugo poglavlje obrađuje sarajevsku regiju kao metropolitansko područje (u nastajanju) i njegovu ulogu u razvojnim mogućnostima Sarajeva kao evropske metropole. Treće poglavlje obrađuje mrežu i sistem naselja u metropolitanskoj zoni Sarajeva. Dat je hijerarhijski prikaz centara sa analizom pokazatelja dostupnih za klasifikaciju naseobinskih sistema. Četvrto poglavlje razmatra mogućnosti razvoja prometa svih oblika i nivoa kao osnove u poticanu razvoja u prostoru, otvaranju gravitacijskih mogućnosti prostora prema centralnim mjestima, ujednačavanju razvoja metropolitanske zone, njene koherentnosti, uticaja metropole putem razvojnih osovina na razvoj regionalnih centrata u BiH i otvaranja same metropole prema regionalnom okruženju JI Evrope preko izgradnje autoputa na koridoru Vc. Peto poglavlje razmatra prostornu organizaciju metropole i metropolitanske zone Sarajeva, funkcije centraliteta glavnog grada i njihov potencijalni raspored u prostoru. Koncept prostorne organizacije uže metropolitanske zone dat je kao razvojni Model koji predviđa izrazito naglašenu koncentrirano urbaniziranu zonu metropole i njenog unutarnjeg pojasa i tzv. "zeleno" okruženje sa čitavim nizom ishodišnih, turističko naglašenih naselja.

Cilj Studije je da utvrdi aktuelnu i cjelovitu valorizaciju kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa i da da prijedlog mjera za očuvanje, zaštitu i korišćenje. Izradom ove Studije nadležne službe u Kantonu i općinama dobile su ažurnu kartu i bazu podataka o stanju prirodne i graditeljske baštine na području Kantona Sarajevo koja zaslužuje poseban tretman u izradi razvojnih i provedbenih dokumenata kao aktuelnog i budućih zadataka prostornog planiranja. Pored uvoda, priloga i grafičkog dijela Studija ima dva poglavlja: Polazne osnove i Plansku zaštitu i unaprijeđenje kulturno-historijakog i prirodnog naslijeđa. U prvom dijelu se daju opće informacije, historijski i urbani razvoj Sarajeva, sistem zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, te kvantifikacija i ocjena postojećeg stanja. Drugi dio sadrži: načela zaštite, ciljeve, metodologiju valorizacije naslijeđa, kvantifikaciju i nivoe planske zaštite naslijeđa, inventarizaciju i mjere planske zaštite sa detaljnom razradom kulturno-historijskog, a potom prirodnog naslijeđa. Zatim se obrađuje integracija zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa sa drugim funkcijama, a na kraju se daje prostorni razmještaj i bilans površina. Studija je ustanovila jedinstven registar kulturno-historijskogi prirodnog nasljeđa prema važećim zakonskim dokumentima, odnosno evropskim kriterijima, te je izvršena novelacija i registracija spomenika na postojećoj listi za područje Kantona Sarajevo. U Studiji su korišteni primarni i sekundarni izvori podataka, a obavljen je i značajan obim terenskih istraživanja (Rekognosciranje terena i ubiciranje pojedinih dobara, fotografiranje karakterističnih objekata, kompleksa, pejsaža, spomen obilježja) Također, značajan doprinos Studije su grafički prilozi koji su urađeni u GIS formatu, u kojem je rađen i Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine.

Studija privrednih djelatnosti urađena je za potrebe Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine kroz dvije faze. U prvoj fazi data je analiza i ocjena stanja privrede Kantona Sarajevo kao neophodne baze za rad na koncipiranju Prostornog plana a druga faza dala je mogućnosti daljeg razvoja privrede Kantona Sarajevo. U fokusu je bio razvoj industrije, odnosno djelatnosti koje generiraju GDP i koje su najznačajniji korisnici prostora, odnosno koje su najneposrednije povezane sa prostorom. U prvom poglavlju govori se o prostoru kao uvjetu života i neophodnosti planiranja njegova optimalnog korištenja, te o iskustvima drugih u kontekstu prostornog planiranja. Drugo poglavlje sadrži izvode iz razvojno-planske dokumentacije Grada i kasnije Kantona Sarajevo, projekcije budućeg razmještaja industrije na teritoriji Sarajeva, projekcije razvoja građevinarstva, te vizije osnovnih koncepata razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine. Prilikom izrade studije se naročito vodilo računa o «Evropskim perspektivama prostornog razvoja». U trećem poglavlju dat je prikaz i analiza razvoja privrede Kantona Sarajevo u poslijeratnom periodu, sa posebnim naglaskom na prikazu karakteristika strukture GDP Kantona. Analiza efekata korištenja poslovnih prostora preduzeća sa područja Kantona je izvršena na osnovu provedene ankete velikog broja privrednih subjekata. Četvrto poglavlje se odnosi na sagledavanje dostignutog nivoa razvijenosti Kantona Sarajevo sa osvrtom na djelatnosti koje generiraju GDP. Peti dio posvećen je problematici prostornog određenja privrednih djelatnosti sa posebnim osvrtom na industriju. Šesti dio elaborira metodologiju istraživanja i korištene instrumente anketiranja i uzorkovanja preduzeća sa područja Kantona Sarajevo. Takođe, analizirana je problematika zaštite okoliša sa prijedlogom planskog pristupa daljeg unapređenja. U sedmom dijelu prezentira je opća ocjena postojećeg stanja sa mogućnostima daljeg razvoja privrede Kantna Sarajevo u konstekstu prostornog planiranja. Osmi dio se odnosi na kratak i koncizan rezime ključnih nalaza provedenog istraživanja. Na kraju se, okviru devetog i desetog dijela prezentiraju prilozi, te korišteni izvori podataka i literatura. Dakle, osnovni cilj istraživanja privrednih djelatnosti na području Kantona Sarajevo u ovom projektu je stvaranje osnove za ocjenu stanja i planiranju efikasnog korištenja prostora u Kantonu Sarajevo.

Osnovna namjera studije Demogradije i sistema naselja Kantona Sarajevo je ocijeniti demografsku situaciju na području Kantona Sarajevo s obzirom na posljedice rata koji je prouzrokovao značajno slabljenje demografskog sastava i raspodjele stanovništva. Računajući na činjenicu, da problematika razvoja naselja i stanovništva Kantona Sarajevo u velikoj mjeri zavisi od stanja u susjednim područjima, naravno ni to pitanje se nije zanemarilo u okviru proučavanja demografske problematike Kantona Sarajevo. Činjenica je da stanovništvo nije ''planska kategorija''u klasičnom smislu jer na razvoj stanovništva možemo uticati samo posredno, stvaranjem povoljnih društvenih, socijalnih, ekonomskih i prostornih uslova u nekom području. Sa tom tvrdnjom otvorena je šira problematika koordinacija između različitih planskih elemenata. Detaljna analiza ovih elemenata naravno nije bila svrha ovog projekta nego je pokušaj formulacije mjera za ostvarivanje postavljenih razvojnih ciljeva izraženih u broju stanovništva koji su bili postavljeni u ovom projektu. Naravno da su kod provjere rezultata ovog projekta i njihovog suočavanja sa potrebnim mjerama za realizaciju u praksi doći i do nekih korekcija upotrijebljenih parametra s posebnim obzirom na migracije. Na kraju je posebno upozoreno na potrebu da se kod upotrebe demografskih analiza u praksi često događa da se neki negativni trendovi upotrebljavaju kao planski cilj.

Podaci adresnog registra Federacije BiH koji se vode u bazama podataka jedinica lokalnih samouprava i repliciraju u centralnu bazu podataka u FGU. Model podataka: Općina, Naseljeno mjesto, Obuhvat (poligon ulice), Linija ulice i Kućni broj.

Bespravna individualna stambena izgradnja pretvorila se u ozbiljnu smetnju i prijetnju gradu, njegovim žiteljima, njegovom organizovanom urbanom životu, njegovim prostorima, urbanim sadržajima, infrastrukturnim sistemima i svim drugim vrijednostima. U cilju pronalaska pravih rješenja za obuzdavanje bespravne izgradnje i potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine urađena je Studija valorizacije i sanacije bespravno izgrađenih objekata. U Studiji su pored korištenja svih raspoloživih podataka kojim raspolažu organi Kantona, Grada, općina i javnih preduzeća urađena i dodatna istraživanja na području svih općina i anketiranje velikog broja mjesnih zajednica kako bi se ranije postojeće spoznaje obogatile vjerodostojnim i svježim pokazateljima u cilju koncipiranja adekvatnijih prijedloga o putevima rješavanja ovog pitanja.

Prostorni obuhvat površine 1,83 ha nalazi se na sjeverozapadnim obroncima Igmana iznad naselja Žunovnica. Neposredno graniči sa Regionalnom cestom R442a Hadžići Igman. Administrativno pripada Općini Hadžići. Koncept prostorne organizacije zasniva se na obezbjeđenju urbanističkih i planskih preduslova za izgradnju individualnih 15 stambenih objekata i jednog poslovnog objekta, te opremanju lokaliteta potrebnom mrežom saobraćajne i komunalne infrastrukture.