U junu 2021. godine usvojen je Zeleni akcioni plan Kantona Sarajevo za period 2021.-2031. godine („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 25/21), a isti je obezbjeđen uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD-a i Vlade Japana. U postupku pripreme učestvovali su predstavnici zainteresovanih organa i institucija, a pristup koji se koristio u rješavanju okolišnih izazova i iskorištavanju mogućnosti Kantona Sarajevo, osmišljen je prema metodologiji EBRD-a koju su razvili Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Međunarodno vijeće za lokalne ekološke inicijative (ICLEI). U Zelenom akcionom planu Kantona Sarajevo jasno su definirane vizija održivog razvoja i strateški ciljevi „zelenog kantona“ sa određenim srednjoročnim specifičnim ciljevima za period do 2025. i dugoročnim specifičnim ciljevi za period do 2030. godine. Također, preporučeni su konkretni zadaci i „zelene“ mjere za sektore urbanizma, saobraćaja, energetike i gradnje, vodoprivrede, industrije, upravljanja otpadom, kao i mjere prilagođavanja i otpornosti koje nisu ograničene na konkretne sektore, a koje će pomoći u oblikovanju, usmjeravanju i realizaciji programa politika Kantona Sarajevo. Za svaku mjeru iz Zelenog akcionog plana Kantona Sarajevo predstavljen je kratak pregled kapitalnih i operativnih troškova, potencijalne mogućnosti financiranja, te su utvrđeni naredni koraci, odgovornosti i vremenski okvir za provedbu. Ciljevi izrade Zelenog akcionog plana Kantona Sarajevo su bili: • Nadograđivanje i ažuriranje nedavno pripremljenog Kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP) i utvrđivanje novog Akcioni plan za period 2021.-2025. godine, • Utvrđivanje jasne uzročno posljedične veze između stanja okolišnih dobara s jedne strane i ekonomsko-društvenih dimenzija i ciljeva s druge strane, • Osiguranje osnova za optimalniju raspodjelu financijskih i kadrovskih kapaciteta Kantona Sarajevo s težištem na zaštitu okoliša- prioritizacija mogućih politika i investicija; • Provođenje analize urbanih ventilacionih koridora u sarajevskoj kotlini kao i davanje zaključaka i preporuka o narednim koracima; • Unapređenje potencijala koji će privući donatore spremne da sufinanciraju i podrže projekte iz oblasti zaštite okoliša; • Osiguranje usklađenosti Zelenog akcionog plana Kantona Sarajevo sa politikama i strategijama na lokalnom nivou.

Kantonalni plan zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP KS) („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 47/17) je usvojen u novembru 2017. godine, a kao programsko-planski dokument strateškog djelovanja u oblasti zaštite okoliša ima za cilj očuvanje prirodnog bogatstva Kantona Sarajevo, unapređenje stanja okoliša i razvoj Kantona Sarajevo na principima održivog razvoja. KEAP KS je provedbeni dokument Strategije zaštite okoliša FBiH za period 2008.–2018. godine, dijelom Strategije upravljanja vodama FBiH za period 2010.-2022. godine, te Federalnog plana upravljanja otpadom 2012.- 2017. godine. Sastavni dio KEAP-a KS su pregled stanja okoliša u Kantonu Sarajevo, lista okolišnih problema i prioriteta, akcioni plan sa ciljevima i mjerama/aktivnostima, indikatori i plan praćenja i ocjenjivanja, finansijski plan, te plan praćenja realizacije u narednom periodu za šest tematskih oblasti (priroda, vodni resursi, upravljanje kvalitetom zraka, zemljište, upravljanje otpadom i odgovori politika). U 2021. godini su na osnovu Izvještaja o realizaciji mjera iz KEAP-a i odabranih prioritetnih mjera iz Zelenog akcionog plana KS kreirane i Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo usvojene Izmjene i dopune Kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP-a) („Službene novine KS“, broj: 20/21, 21/21) čiji je sastavni dio, između ostalog, Akcioni plan za period 2021.-2025. godina sa ukupno 114 aktivnosti/mjera, kako slijedi: Priroda (20), Vodni resursi (20), Upravljanje kvalitetom zraka (31), Zemljište (5), Upravljanje otpadom (27), te Odgovori politika (11). Za svaku aktivnost/mjeru definisani su nosioci, vrijeme realizacije, okvirna finansijska sredstva, izvor sredstava, indikator uspjeha, prepreke i način rješavanja prepreka. Praćenje implementacije KEAP-a KS u svim njegovim segmentima, prema utvrđenoj dinamici i rokovima za realizaciju, vrši Koordinacioni odbor za provođenje KEAP-a KS.

Studija o urbanim ventilacionim koridorima i uticaju visokih zgrada (u nastavku teksta Studija) je sastavni dio Zelenog akcionog plana (ZAP/GCAP) koji je usvojen u junu 2021. godine („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 25/21). Glavni ciljevi Studije su: provođenje analize mogućeg uticaja na strujanje i kvalitet zraka kroz sarajevsku kotlinu uspostavljanjem novih ventilacionih koridora, utvrđivanje područja/koridora na kojima bi trebalo ograničiti gradnju visokih objekata kako bi se poboljšalo strujanje i kvalitet zraka u cijeloj kotlini. Studija je provedena u cijeloj sarajevskoj kotlini korištenjem računske dinamike fluida (CDF), pri čemu su za modeliranje terena i vremenskih uslova korišteni podaci iz GIS-a i meteorološki podaci. Uzimajući u obzir dominantni pravac zraka istok-zapad, u Studiji su identificirana dva glavna ventilaciona koridora: - Koridor Miljacka- određen riječnim tokom rijeke Miljacke, proteže se iz pravca istoka sa mjesta na kojem rijeka Miljacka ulazi u grad (na Bentbaši) do zapadnog dijela grada gdje formira meandar (na lokaciji Halilovići). - Koridor Glavna cesta- formiran duž glavne saobraćajnice koja povezuje istočne i zapadne dijelove grada, prostire se od Marijin Dvora na istoku do lokacije Stupska Petlja na Zapadu. Pored dva glavna koridora, identificirani su dodatni ventilacioni koridori na lokalnom nivou: - Južna longitudinala (koju određuju sljedeće ulice: Zagrebačka, Grbavička i Zvornička), - Sjeverna longitudinala (koju određuju ulice Ante Babića i Ive Andrića) i - Alipašina ulica koja se nalazi unutar zelenog pojasa. S ciljem zaštite postojećih pravaca kojima se koridori snabdijevaju zrakom, kao i sprječavanje negativnog uticaja novih zgrada na strujanje zraka koridorima, u Studiji su preporučene mjere zaštite ventilacionih koridora i mjere za unapređenje ventilacionih karakteristika Kantona Sarajevo.