Vodne građevine predstavljaju uzdužne vodne građevine: nasipi, i poprečne vodne građevine: brane, ustave, pumpne stanice,centri odbrane od poplava na vodnom području Jadranskog mora

Glavni izvor podataka o tlu u Bosni i Hercegovini je Osnovna pedološka karta u mjerilu 1:50.000. Projekat izrade Osnovne pedološke karte započeo je 1964. godine a implementirao ga je Agropedološki institut Sarajevo. Osnovna pedološka karta izrađena je na pedogenetskim principima. Područje BiH pokriveno je 71 list koji su cijeli unutar BiH i još 45 listova koji su uključivali površine pograničnih država. Metodologija istraživanja tla je dogovorena 1964. godine, a kompletiranje svih listova obavljeno je 1984. Gustina profila je bila približno 1/100 ha, a analitički laboratorijski podaci za profile (fizička i hemijska svojstva) uključeni su kao aneks za svaki list. Klasifikacija tla je zasnovana na genetsko-evolucionim principima, u kojima je tip tla bio osnovna jedinica sistema klasifikacije. Jedinice za mapiranje uključivale su informacije o tipu tla, podtipu, sorti, pa čak i formiranju tla. Morfološke i litološke karakteristike bile su glavni kriteriji za razlikovanje. Na karti tla BiH u mjerilu 1:50.000 identificirano je 1.176 kartirnih jedinica.

Ortofoto je avionski/satelitski snimak tla u digitalnom rasterskom obliku, koji je posebnim postupcima geometrijski popravljen, tj. ortorektificiran tako da je mjerilo na cjelokupnom snimku uniformno. Za potrebe Projekta izrade topografske karte 1:5000 urbanog područja Kantona Sarajevo izvršeno je aerofotogrametrijsko snimanje ciljanog područja u junu i augustu 2017. godine. Kao konačni proizvod dobiven je digitalni ortofoto snimak urbanog područja Kantona Sarajevo u razmjeri 1:2500 sa rezolucijom snimka od 25 cm pixel.

FMERI vodi katastar odobrenih istražnih prostora mineralnih sirovina na prostoru Federacije BiH, na osnovu odobrenja za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja za energetske mineralne sirovine, metalične mineralne sirovine i podzemne vode.

Područje Parka prirode Hutovo blato je zaštićeni prostor, 1995 Hutovo blato je proglašeno Parkom prirode, a u skladu sa Konvencijom o močvarama od međunarodne važnosti, osobito kao staništa ptica močvarnica, od 24.09.2001. godine uživa status vlažnog staništa od međunarodnog značaja. Područje parka prirode obuhvaća dvije zasebne cjeline: Deransko blato i Svitavsko Blato, ukupne površine 78.240,07 m2 i prostire se na općinama Čapljina i Stolac unutar Hercegovačko‐Neretvanske županije. U vezi s tim obvezano je donošenje Prostornog plana područja posebnog obilježja (PPPO).

Vodotoci I kategorije na vodnom području Jadranskog mora koji su u nadležnosti Agencije za vodno područje Jadranskog mora po Zakonu o vodama

Monitoring kvalitete zraka sa mjernih stanica Tuzlanskog kantona je sistem za praćenje kvaliteta zraka koji funkcioniše od 2003.godine i nalazi se u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona. Sistem se sastoji od jedne mobilne i pet stacionarnih automatskih imisionih mjernih stanica. Stanice su opremljene analizatorima za mjerenje koncentracija zagađujućih materija u okolnom zraku, metereološkim mjeračima i opremom za prenos podataka.

Vodotoci I kategorije na vodnom području rijeke Save koji su u nadležnosti Agencije za vodno područje rijeke Save po Zakonu o vodama

Klizišta predstavljaju prirodne geodinamičke procese pri kojima dolazi do pomicanja mase zemljišta, stijenja ili usitnjenog materijala niz padinu pod djelovanjem gravitacije. Nastaju kao rezultat kombiniranog utjecaja geoloških, klimatskih i antropogenih faktora, a njihove posljedice uključuju: oštećenje i uništavanje puteva, stambenih objekata i infrastrukture, gubitak poljoprivrednog zemljišta, ugrožavanje ljudskih života i imovine, itd. Za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003–2023. godine, rađena je Studija stabilnosti terena Kantona Sarajevo, kojom su prikupljeni lokacijski podaci o klizištima i formirana sveobuhvatna baza podataka. Ta baza je naknadno ažurirana kroz detaljna istraživanja u okviru izrade regulacionih planova, te danas predstavlja ključni alat u prostornom planiranju. Zahvaljujući njoj moguće je: identifikovati rizične zone, primijeniti odgovarajuće mjere zaštite, osigurati siguran i održiv razvoj naselja, itd. Geometrijski prikaz klizišta u bazi definiran je kao poligon, uz sljedeće atribute: naziv klizišta, lokacija, općina, stanje klizišta (registrovano – crvena boja; sanirano – zelena boja) Baza podataka je dostupna nadležnim upravnim organima (općinama, ministarstvima i drugim institucijama) putem WebCity GIS aplikacije, koristeći standardizirane web servise: OGC WMS i OGC WFS.

Studija stabilnosti terena Kantona Sarajevo rađena je za potrebe Prostornog plana Kantona Sarajevo 2003. - 2023. godine. Cilj ovog projekta je bio dobiti cjelovitu informaciju o kategorijama stabilnosti terena Kantona Sarajevo, lokacijama klizišta, pogodnosti terena za gradnju objekata, seizmotektonskim karakteristikama terena, kriznim područjima sa aspekta prostornog planiranja, uslovima planiranja i izgradnje na pojedinim kategorijama terena i na kraju digitalnu grafičku i pisanu bazu podataka u GIS okruženju.