Studija upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona Sarajevo je unapređenje i dobijanje novijih i kvalitetnijih podataka, što se postiglo prvenstveno radom u krupnijem mjerilu (urbana područja rađena u mjerilu 1:5.000) i korištenjem digitalnih ortofoto snimaka, a sve u cilju kvalitetnijeg planiranja korištenja prostora Kantona Sarajevo. Korištenje ortofoto snimaka omogućio je bolji uvid u nastale promjene u prostoru, kao i precizniju diferencijaciju zemljišnih površina (poljoprivredno, šumsko i izgrađeno zemljište). Još jedna od prednosti je detaljniji i jasniji prikaz pojedinih kategorija korištenja zemljišta, jer je moguće povući jasnije granice i uključiti neke površine koje nisu bile vidljive u prethodnim istraživanjima ovog tipa. Tu se prvenstveno misli na prijašnji problem predstavljanja površina po procentualnoj zastupljenosti pojedinih kategorija korištenja zemljišta, koje su tokom ovog istraživanja u potpunosti eliminisane, tako da je svaka površina sada predstavljena svojom jedinstvenom kategorijom. Studija upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona Sarajevo sadrži tekstualni i grafički dio obrađen u analognom i digitalnom obliku. Analiza i podaci su sačinjeni unutar GIS sistema. U Studiji su izdvojene bonitetne kategorije od najboljih do najlošijih zemljišta (I-VIII). Također, dat je opis po svakoj kategoriji na nivou općina i kantona u cjelosti, kao i po zonama proizvodne sposobnosti.

Obuhvat prirodnog naslijeđa “Vodopad Skakavac” se nalazi u sjevernom dijelu Kantona Sarajevo. Ukupna teritorija obuhvata dijelove četiri administrativne općine: Stari Grad, Centar, Vogošća i Ilijaš na ukupnoj površini od 1430,7 ha. Zahvata prostor južnih obronaka Ozrena, vrha i sjevernih padina brda Bukovik. Teren obuhvaćenog područja je izrazito planinski, većim dijelom strm i naget u više pravaca, karakteristično valovit sa dubokim usjekom Peračkog potoka koji svojim tokom po pravcu istok-zapad dijeli ukupan teritorij na dvije cjeline. Evidentirani geomorfološki spomenici unutar obuhvata su klisure ili dijelovi klisura vodotoka: Babinog potoka, Peračkog potoka, Sušice, Stublinskog potoka, Jasikovice, te geomorfološke formacije Crvene Stijene, Kečina Stijena, Vranjska Stijena i Uževica. Područje je svoj značaj i pravnu zaštitu dobilo prije svega po osnovu ključne vrijednosti obuhvata koju predstavlja hidrološki spomenik vodopad Skakavac visine 98 m. Područje se odlikuje velikim bogatstvom vegetacijskih vrsta i faunističkom raznovrsnošću. Zakonom o proglašenju šireg područja vodopada "Skakavac" Spomenikom prirode („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 11/10) su utvrđene granice obuhvata, području je dodijeljena III kategorija prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) – Spomenik prirode, i u skladu s tim izvršeno je zoniranje prostora, te određene mjere zaštite i intervencije u zaštićenom području. Prostor Spomenika prirode „Vodopad Skakavac“ je od posebnog značaja za Kanton Sarajevo te je Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj: 26/06, 4/11, 22/17) utvrđena obaveza izrade Prostornog plana posebnog područja prirodnog naslijeđa "Vodopad Skakavac" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 32/09, 38/16). Uvažavajući mjere zaštite Prostorni plan definiše namjene prostora kako bi korištenje prirodnih vrijednosti bilo u funkciji očuvanja dobara prirodnog naslijeđa, naučnih istraživanja, ekološke edukacije, te rekreacije i turizma u svim sezonama tokom godine.

Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo je uz pomoć i podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država uspostavio Interaktivnu mapu za područje Kantona Sarajevo. Razlozi za uspostavu ovakvog alata su višestruki, počevši od potrebe za prezentiranjem javnosti prikupljenih podataka iz oblasti gradnje i prostornog planiranja u Kantonu Sarajevo, neophodnosti povećanja same transparentnosti (kao najefikasnijeg lijeka protiv korupcije) procesa koji se odvijaju u ovom sektoru, kao i u svrhu praćenja i prevencije koruptivnih aktivnosti i ponašanja u ovoj oblasti. Interaktivna mapa pruža mogućnost provjere da li se u sektoru gradnje i prostornog planiranja djeluje i postupa u skladu sa propisima, a raspoloživi podaci se odnose se na dva segmenta: gradnja objekata i sječa šume. Segmenti su u Mapi prikazani odgovarajućim simbolima i vizuelnim rješenjima zavisno od stadija gradnje u kojem se objekat nalazi, odnosno da li se radi o bespravnoj sječi/krčenju šume ili po odobrenju nadležnog organa, uz ostale relevantne podatke koji se odnose na ove segmente. U sektoru gradnje i prostornog planiranja od presudnog značaja za sprečavanje potencijalnih štetnih posljedica jeste blagovremenost informacija. Dakle, kroz Interaktivnu mapu namjera je da se podstakne društveni aktivizam u oblasti gradnje i prostornog uređenja u svrhu sprečavanja korupcije i drugih nepravilnosti, a na osnovu blagovremenih informacija koje ovaj alat omogućava. Postoji više veoma značajnih ciljeva koji se žele postići uspostavljanjem i stavljanjem na raspolaganje široj javnosti ovakvog analitičko-statističkog alata: povećanje stepena transparentnosti (kao najefikasnijeg rješenja protiv korupcije) u sektoru gradnje i prostornog planiranja; zaštita prirodnih resursa i životnog prostora; prevencija i sprečavanje korupcije u sektoru gradnje i prostornog planiranja; praćenje djelovanja političkih subjekata, te prevencije i sprečavanja finansiranja političkih partija; prevencija i sprečavanje ulaganja tzv. „prljavog novca“; poboljšanje kvaliteta samih prijava korupcije i drugih nepravilnosti; poboljšanje efikasnosti i ekonomičnosti postupanja nadležnih organa itd.

Prostor Bijambara se nalazi na sjevernom dijelu Kantona Sarajevo i Općine Ilijaš, neposredno uz magistralnu cestu Sarajevo-Tuzla i zahvata površinu od 497,0 ha. Ovo područje predstavlja izrazitu planinsku oblast određenu geomorfološkim i hidrološkim osobenostima. Evidentirane vrijednosti prirodne baštine su geomorfološki spomenici – pećine. Područje Bijambara je svoj značaj i pravnu zaštitu dobilo prije svega po osnovu prisutnih geomorfoloških fenomena evidentiranih u sklopu kompleksa pećina i ponora na sjevernom dijelu obuhvata. Područje se odlikuje velikim bogatstvom vegetacijskih vrsta i faunističkom raznovrsnošću. Zakonom o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Bijambare" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 21/03, 36/09, 6/10) su utvrđene granice obuhvata, području je dodijeljena V kategorija prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) - Zaštićeni pejzaž, i u skladu s tim izvršeno je zoniranje prostora, te određene mjere zaštite i intervencije u zaštićenom području. Prostor Bijambara je od posebnog značaja za Kanton Sarajevo te je Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj: 26/06, 4/11, 22/17) utvrđena obaveza izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž "Bijambare" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 23/09, 27/10). Uvažavajući mjere zaštite Prostorni plan definiše namjene prostora kako bi korištenje prirodnih vrijednosti bilo u funkciji očuvanja pejzaža, naučnih istraživanja, ekološke edukacije, te rekreacije i turizma u svim sezonama tokom godine.

Predmet izrade Studije je utvrđivanje postojećeg stanja pokrivenosti terena Kantona Sarajevo po kategorijama upotrebe zemljišta, usklađenog s nomenklaturom i kodiranjem, a prema standardima CORINE Land Cover projekta (CLC) na nivou Evropske unije. CORINE klasifikacija je razvijena i prilagođena uslovima u Bosni i Hercegovini za mjerilo karte 1:5.000. Studija inventarizacije stanja i izrada baze podataka pokrivenosti i načina korištenja zemljišta Kantona Sarajevo u GIS tehnologiji urađena je upotrebom satelitskih snimaka iz 2006 godine, ortofoto snimaka iz 2008 godine u mjerilu 1:5.000, aero foto snimaka, postojeće pedološke karte mjerila 1:50.000, karte upotrebne vrijednosti zemljišta 1:10.000, te dodatnim terenskim istraživanjima i provjerama podataka. Osnovni ciljevi izrade Studije su da se: - ustanovi bilans stanja zemljišnih resursa, - ustanove kategorije pokrivenosti i upotrebe zemljišta, - izradi karta namjene površina, odnosno pokrivenosti i upotrebe zemljišta kojim će se razgraničiti produktivno zemljište (poljoprivredno i šumsko) od neproduktivnih zemljišnih površina (zemljište upotrijebljeno u druge svrhe). Kao finalni proizvod dobivena je sintezna karta 1:50.000 (baza podataka na 1:5.000), na kojoj su istaknute posebne vrijednosti prostora – šuma, šikare i rubni dijelovi šume, stanište, tradicionalni voćnjaci, uređeno kultivirano zemljište i sl., kao osnova budućeg planiranja razvoja Kantona Sarajevo i njegovog prostornog uređenja uz racionalnu primjenu i optimalno korištenje zemljišnih resursa.

Studija ranjivosti Kantona Sarajevo je postupak vrednovanja prostornih karakteristika kod planiranja prostornog razvoja. Njena namjena je optimizacija raspodjele djelatnosti u prostoru iz ugla zaštite javnog interesa na području zaštite okoliša. Analizom cjelokupnog prostora istraživanja zaključuje se gdje je rizik za nastanak negativnih uticaja na okoliš, zbog karakteristika prostora, veći ili manji. Tako identificiramo okolišno najprimjernije lokacije za određene djelatnosti da bi izbjegli kasnije konflikte sa drugim korisnicima prostora, te zastupnicima javnog interesa. Izabrana metodologija izrade Studije u skladu je sa odredbama okolišnog i prostornog zakonodavstva sa stručnim usmjerenjima u pogledu metodologije i pristupa te sa preporukama EU. Studija ranjivosti razmatra sve kategorije razvoja koje su razrađene u Prostornom planu Kantona Sarajevo. Također vodi računa o postojećoj klasifikaciji planiranja i kratkoročnim i srednjoročnim razvojnim prijedlozima. Djelatnosti koje su se obrađivale su sljedeće: - stambena izgradnja (individualna stambena izgradnja, kolektivna stambena izgradnja, gradnja vikend naselja, gradnja turističkih naselja, društvena infrastruktura (škole, zdravstvene ustanove, kulturne ustanove i sl.) - poljoprivredne površine (agrarne operacije) - iskorištavanje mineralnih sirovina (kamenolomi, glinokopi) - rekreacija u prirodi (rekreacioni centri, skijališta, biciklističke staze itd.) - saobraćajna infrastruktura (saobraćajnice, terminali) - energetska infrastruktura (dalekovodi, gasovodi) - komunalna infrastruktura (groblja, deponije) - industrijske zone, skladišta - privredne zone (tehnološki parkovi, veliki trgovački centri, transportno-distribucijski centri).

Prostorni plan Zeničko-dobojskog kantona je prvi obavezan planski dokument za područje Kantona kojim se regulišu odnosi u prostoru i daju smjernice za njegovo korištenje i čuvanje uz uvažavanje osnovnih principa humanog održivog razvoja. Navedeni dokument je plan šireg područja kojim su utvrđene smjernice za izradu i donošenje planskih dokumenata užih područja na prostoru Zeničko-dobojskog kantona. Prostorni plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. Grafički dio sadrži 29 grafičkih priloga (Kanton) u razmjeri 1:50000 i 12 grafičkih priloga (općine) u razmjeri 1:25000.

Prostorni plan Kantona Sarajevo preuzima, usklađuje se, razrađuje i dopunjava planska opredjeljenja iz Prostornog plana Federacije BiH, koja se odnose na prostor Kantona. Uz potpuno uvažavanje prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti, Prostorni plan Kantona utvrđuje osnovna načela planskog uređenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, te zaštitu, korištenje i namjenu prostora, a naročito: a) osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, šumsko, građevinsko zemljište, vodno dobro i druge površine); b) sistem naselja po značaju, karakteru i dominantnoj privrednoj djelatnosti; c) urbana i ruralna područja sa režimima građenja; d) prostore i zone predviđene za izgradnju privrednih građevina, infrastrukture i sl.; e) osnovu prostornog razvoja vanurbanih područja (poljoprivreda, stočarstvo, šumarstvo, turizam, i dr.); f) građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od značaja za Federaciju BiH, Kanton, Grad i općine, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (saobraćajna, vodoprivredna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura); g) drugu infrastrukturu od značaja za Federaciju BiH, Kanton, Grad i općine (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i itd.); h) prostorno definiranje ležišta mineralnih i ostalih sirovina i mogućnosti njihovog korištenja; i) mjere zaštite okoliša sa razmještajem građevina i postrojenja koje mogu značajnije ugroziti okoliš; j) mjere zaštite kulturno-historijskog naslijeđa; k) mjere zaštite prirode; l) mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih, nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja; m) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar Kantona (područja posebnog obilježja, urbanistički plan i dr.); n) obaveze u pogledu eksploatacije i sanacije devastiranih površina (podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina); o) uvjete korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora. (2) Odluka o usvajanju plana, odluka o provođenju prostornog plana Kantona i program mjera i aktivnosti za provođenje plana sastavni su dijelovi plana. (3) Prostorni plan Kantona može sadržavati i druge elemente od značaja za Kanton, na osnovu ovog zakona. (4) Prostorni plan Kantona donosi se za period od 20 godina.