Digitalni model terena je skup položajno i visinski određenih tačaka i geometrijskih elemenata koji prikazuju teren sa svim njegovim reljefnim karakteristikama u trodimenzionalnoj perspektivi. Za potrebe Projekta izrade topografske karte 1:5000 urbanog područja Kantona Sarajevo, odnosno dobijanje ažurnih podloga za izradu urbanističkih planova i urbanističke dokumentacije, rektifikaciju ortofoto snimaka i vršenje raznih prostornih analiza izrađen je digitalni model terena rezolucije 2,5 metara.

Digitalni model terena prikazuje teren sa svim njegovim reljefnim karakteristikama u trodimenzionalnoj perspektivi, u svrhu izrade izometrijske i hipsometrijske analize terena, te kalibraciju (ortorektrifikacije) satelitskih snimaka kako bi oni bili upotrbljivi u potpunosti za prostorno planiranje. Digitalni model terena (DTM) šireg područja Kantona Sarajevo (4.266 km2) rezolucije 5 metara, jedan je od podprojekata za potrebu izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo. Izvor podataka su vektorizovane izohipse i kote sa geodetskih planova u razmjeri 1:1000, 1:2500 i 1:5000. Digitalni model terene je izrađen s ciljem omogućavanja efikasnosti i tačnosti pri izradi prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, kvalitetnijeg upravljanja prostorom, bržem i efikasnijem pribavljanju dokumentacije za gradnju, te spriječavanja bespravne gradnje.

Prostorni referentni sistem Federacije Bosne i Hercegovine je geocentrični terestrički referentni sistem koji se po definiciji koordinatnog početka, orijentaciji koordinatnih osa, razmjeri, jedinici dužine i vremenskoj evoluciji podudara sa Međunarodnim terestričkim referentnim sistemom – ITRS za epohu 1989.0 – ITRS 89 i naziva Evropski terestrički referentni sistem – ETRS 89, realiziran evropskim terestričkim referentnim okvirom – ETRF 89. Prostorni referentni okvir čine: 1) Referentni okvir nultog reda, 2) Referentni okvir 1. reda, 3) Referentni okvir 2. reda i 4) Referentni okvir 3. reda.

Elaborat zaštite kulturno-historijskog naslijeđa za Prostorni plan posebnog obilježja zaštićenog pejzaža "Trebević" ponudio i smjernice za interpretaciju baštine u kontekstu prostora, odnosno definiranje osnovnih tema i bitnih informacija o Zaštićenom pejzažu “Trebević”, koje se kroz interpretacijsku infrastrukturu, na didaktički i interaktivan način, trebaju prezentirati. Primjenjena metodologija se bazira na stručnom planersko-projektnom pristupu i istraživačkom i analitičkom radu na osnovu kojeg su se definirale smjernice za zaštitu i korištenje kulturnih dobara unutar planskog dokumenta, ali i postavile osnove za dalja istraživanja i formiranje baštinskih proizvoda. Na ovaj način će se, pored revitalizacije konkretnih objekata naslijeđa, omogućiti bolja iskorištenost baštinskih vrijednosti prostora i formiranje kompletnog baštinskog proizvoda, te na savremen način obogatiti sadržaj i iskustvo posjetilaca tako što će im omogućiti da otkriju, istraže, posmatraju, analiziraju, osjete, dožive, razumiju i cijene ovu planinu. Ovaj pristup podiže svjesnost o vrijednostima naslijeđa, stvara uslove za održivo dugoročno očuvanje, ali i mijenja percepciju baštine kao restriktivne komponente prostornog planiranja.

Emisija je izbacivanje određenih materija iz izvora u atmosferu koje u određenim koncentracijama mogu biti štetne za ljude, biljke i životinje, te dobra stvorena prirodnim putem i radom čovjeka. Ove materije se, stoga, nazivaju zagađujuće materije. Emisije se mogu podijeliti na prirodne i emisije antropogenog porijekla. Prirodne emisije nastaju emitovanjem materija od strane živih bića (disanje), truljenjem, kao i iz drugih prirodnih procesa (eolske erozije, šumski požari). Emisije antropogenog porijekla nastaju u: 1. Energetskim objektima – npr. emisije nastale sagorijevanjem goriva za potrebe grijanja; 2. Industrijskim postrojenjima – emisije nastale iz tehnoloških procesa; 3. Stambenom sektoru - emisije nastale sagorijevanjem goriva u svrhu grijanja, kuhanja, pripreme potrošne tople vode i sl. u domaćinstvima; i 4. Saobraćaju. U energetske objekte spadaju termoelektrane, toplane, individualne kotlovnice za proizvodnju energije za grijanje i tehnološke potrebe. Cilj izrade registra je prikaz emisija, okolnosti i aktivnosti koje utiču na emisije u zrak. Registar emisija se radi za slijedeće zagađujuće materije zraka: sumpordioksid, nitrookside, ugljendioksid, ugljenmonoksid, amonijak, nitrozookside, metan, nemetanske ugljenvodonike, benzen i PM10.

Baza podataka „Kvalitet zraka Kantona Sarajevo“ obuhvata prostorne i atributne podatke o izvorima emisija zagađujućih materija, koncentracijama PM10, SO₂ i NO₂, te modelima disperzije zagađenja u atmosferi. Sastavni je dio informacionog sistema zaštite kvaliteta zraka Kantona Sarajevo, razvijenog u okviru digitalne Digitalne platforme Kantona Sarajevo. Podaci se prikupljaju, obrađuju i vizualizuju s ciljem praćenja stanja okoliša, identifikacije dominantnih izvora zagađenja i podrške donošenju mjera za poboljšanje kvaliteta zraka. Registar emisija obuhvata prirodne izvore (npr. biološki procesi, šumski požari) i emisije antropogenog porijekla koje nastaju u: Energetskim objektima (termoelektrane, toplane, kotlovnice), Industrijskim postrojenjima (tehnološki procesi), Stambenom sektoru (grijanje, kuhanje, priprema tople vode) i Saobraćaju (emisije iz vozila). Baza omogućava prostornu analizu koncentracija zagađujućih materija, simulaciju disperzije u urbanim i ruralnim sredinama, te povezivanje sa drugim prostornim slojevima u okviru Digitalne platforme i WebCity GIS aplikacije. Pristup podacima je omogućen putem standardizovanih web servisa (OGC WMS i OGC WFS), uz ograničenja pristupa definisana internim pravilima. Ova baza predstavlja ključni alat za institucije koje se bave zaštitom okoliša, prostornim planiranjem, akademskoj zajednici, javnosti, javnim zdravljem i kriznim upravljanjem, te doprinosi razvoju moderne e-uprave i transparentnosti rada javne uprave.

Topografska karta 1:5000 urbanog područja Kantona Sarajevo ima višestruki značaj koji se ogleda kroz: - dobijanje ažurnih podloga za izradu urbanističkih planova, odnosno urbanističke dokumentacije, - dobijanje digitalnog modela terena koji služi za različite analize, - formiranje inicijalne baze Topografskog informacionog Sistema koja je urađena prema smjernicama i specifikacijama koje se baziraju na INSPIRE direktivama. Topografska karta urbanog područja Kantona Sarajevo je urađena za područje  površine 300 km2 koje je pokriveno sa 76 listova u razmjeri 1:5000.

Temeljna topografska baza podataka mjerila 1:10 000 sadrži detaljne informacije o reljefu, hidrološkim objektima, vegetaciji, infrastrukturi i drugim karakteristikama prostora. Ovi podaci moraju se redovno ažurirati kako bi odražavali trenutne promjene u okolišu i infrastrukturi. S obzirom da je dostupna temeljna topografska baza podataka Kantona Sarajevo bila formirana 2018. godine, a podaci temeljne topografske baze podataka mjerila 1:10.000 (TTB10) nisu u međuvremenu ažurirani ni vizualizirani u odgovarajućem mjerilu za potrebe izrade prostornih planova Kantona Sarajevo, neophodno je bilo uraditi ažuriranje TTB10 za potrebe vizualiziranja njenih podataka u mjerilu 1:25.000 i 1:50.000 kako bi planski dokument bio urađen kvalitetno. Projekt „Ažuriranje temeljne topografske baze podataka mjerila 1:10 000 za potrebe izrade topografskih karata M=1:25.000 i M=1:50 000 – obuhvat: Kanton Sarajevo –“ služio je za izradu topografskih karata u u mjerilu 1:25 000 (TK25) i 1:50 000 (TK50), na osnovu kojih se izrađuju: - prostorni planovi Kantona Sarajevo - ostala prostorno-planska dokumentacija

S obzirom da su dostupne topografske karte mjerila 1:25 000 neophodne za izradu prostorno-planske dokumentacije starijeg datuma, potrebno je bilo izvesti vizualiziranje podataka ažurirane temeljne topografske baze podataka Kantona Sarajevo u listove topografske karte mjerila 1:25 000 (TK25) koje u cijelosti ili djelomično pokrivaju teritorij Kantona Sarajevo, a dijelom obuhvaćaju i druge kantone i entitet. Konačan proizvod projekta „Izrada topografske karte mjerila 1:25 000 i 1:50 000 – obuhvat: Kanton Sarajevo –“ služi kao osnova za izradu prostorno planske dokumentacije. Vizualiziranje podataka na bazi podataka TTB10 izvodilo se u skladu sa Pravilnikom o TTB10 i Uputstva o vizualizaciji podataka temeljne topografske baze mjerila 1:10 000 za potrebe izrade službenih topografskih karata mjerila 1:10 000, 1:50 000 i 1:250 000. Rezultat projekta je 25 ažurnih topografskih karata u mjerilu 1:25 000.

Dostupne topografske karte razmjere 1:50 000 potrebne za izradu prostorno-planske dokumentacije datirale su iz 1970-ih godina, te je zbog toga neophodno bilo izvesti vizualiziranje podataka ažurirane temeljne topografske baze podataka Kantona Sarajevo u listove topografske karte mjerila 1:50 000 (TK50) koje u cijelosti ili djelomično pokrivaju teritorij Kantona Sarajevo, a dijelom obuhvaćaju i druge kantone i entitet, kako bi se dobili ažurne karte za potrebe izrade prostornog plana Kantona Sarajevo. Konačan proizvod projekta „Izrada topografske karte mjerila 1:25 000 i 1:50 000 – obuhvat: Kanton Sarajevo –“ služi kao osnova za izradu prostorno planske dokumentacije. Vizualiziranje podataka na bazi podataka TTB10 izvodilo se u skladu sa Pravilnikom o TTB10 i Uputstva o vizualizaciji podataka temeljne topografske baze mjerila 1:10.000 za potrebe izrade službenih topografskih karata mjerila 1:10 000, 1:50 000 i 1:250 000. Rezultat projekta je 9 ažurnih topografskih karata u mjerilu 1:50 000.