Registar metoroloških podataka sadrži izmjerene i osmotrene mjesečne meteorolološke podatke sa aktuelnih meteoroloških stanica na području Federacije Bosne i Hercegovine. Predstavljen je u vidu meterološkog godišnjaka. Sadrži informacije o tempreturi zraka, relativnoj vlažnosti zraka, količina padavina, visina snježnog pokrivača, pravac i brzina kretanja vjetrova, zračni pritisak i pojave (broj dana sa kišom, snijegom, snježnim pokrivače, maglom, rosom i sl.)

Članom 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka („Službene novine Federacije BiH“, broj: 4/10) predviđeno je da se u registru postrojenja i zagađivanja okoliša koji se uspostavlja na osnovu Zakona o zaštiti okoliša, vodi i registar emisija u zrak u koji se upisuju podaci o izvorima emisija u zrak, njihovim pravnim licima i zagađujućim materijama koje izvori ispuštaju u zrak. Kantoni u aprilu svake godine treba da objave izvještaje o emisijama zagađujućih materija u zrak (uključujući emisije iz prirodnih izvora) za pretprošlu godinu za teritorij svog kantona. Kantonalnim planom zaštite okoliša Tuzlanskog kantona 2015 – 2020. u poglavlju zrak pod strateškim ciljem 1. Ograničavanje emisija zagađujućih materija kroz izgradnju tehničkih kapaciteta predviđen je operativni cilj 1.2. smanjenje zagađenja zraka u TK, te u sklopu ovog operativnog cilja predviđene su aktivnosti: 1.2.1. izrada registra izvora zagađivanja zraka na području TK i aktivnost 1.2.2. izrada katastra emisija u zrak na području Tuzlanskog kantona. Programom rada Vlade Tuzlanskog kantona za 2017. godinu predviđena je izrada i usvajanje registra emisija u zrak na području Tuzlanskog kantona.

Emisija je izbacivanje određenih materija iz izvora u atmosferu koje u određenim koncentracijama mogu biti štetne za ljude, biljke i životinje, te dobra stvorena prirodnim putem i radom čovjeka. Ove materije se, stoga, nazivaju zagađujuće materije. Emisije se mogu podijeliti na prirodne i emisije antropogenog porijekla. Prirodne emisije nastaju emitovanjem materija od strane živih bića (disanje), truljenjem, kao i iz drugih prirodnih procesa (eolske erozije, šumski požari). Emisije antropogenog porijekla nastaju u: 1. Energetskim objektima – npr. emisije nastale sagorijevanjem goriva za potrebe grijanja; 2. Industrijskim postrojenjima – emisije nastale iz tehnoloških procesa; 3. Stambenom sektoru - emisije nastale sagorijevanjem goriva u svrhu grijanja, kuhanja, pripreme potrošne tople vode i sl. u domaćinstvima; i 4. Saobraćaju. U energetske objekte spadaju termoelektrane, toplane, individualne kotlovnice za proizvodnju energije za grijanje i tehnološke potrebe. Cilj izrade registra je prikaz emisija, okolnosti i aktivnosti koje utiču na emisije u zrak. Registar emisija se radi za slijedeće zagađujuće materije zraka: sumpordioksid, nitrookside, ugljendioksid, ugljenmonoksid, amonijak, nitrozookside, metan, nemetanske ugljenvodonike, benzen i PM10.

Baza podataka „Kvalitet zraka Kantona Sarajevo“ obuhvata prostorne i atributne podatke o izvorima emisija zagađujućih materija, koncentracijama PM10, SO₂ i NO₂, te modelima disperzije zagađenja u atmosferi. Sastavni je dio informacionog sistema zaštite kvaliteta zraka Kantona Sarajevo, razvijenog u okviru digitalne Digitalne platforme Kantona Sarajevo. Podaci se prikupljaju, obrađuju i vizualizuju s ciljem praćenja stanja okoliša, identifikacije dominantnih izvora zagađenja i podrške donošenju mjera za poboljšanje kvaliteta zraka. Registar emisija obuhvata prirodne izvore (npr. biološki procesi, šumski požari) i emisije antropogenog porijekla koje nastaju u: Energetskim objektima (termoelektrane, toplane, kotlovnice), Industrijskim postrojenjima (tehnološki procesi), Stambenom sektoru (grijanje, kuhanje, priprema tople vode) i Saobraćaju (emisije iz vozila). Baza omogućava prostornu analizu koncentracija zagađujućih materija, simulaciju disperzije u urbanim i ruralnim sredinama, te povezivanje sa drugim prostornim slojevima u okviru Digitalne platforme i WebCity GIS aplikacije. Pristup podacima je omogućen putem standardizovanih web servisa (OGC WMS i OGC WFS), uz ograničenja pristupa definisana internim pravilima. Ova baza predstavlja ključni alat za institucije koje se bave zaštitom okoliša, prostornim planiranjem, akademskoj zajednici, javnosti, javnim zdravljem i kriznim upravljanjem, te doprinosi razvoju moderne e-uprave i transparentnosti rada javne uprave.

Mjerne stanice predstavljaju sve stanice koje vrše kontinuirano mjerenje podataka za potrebe meteorologije, hidrologije, seizmologije, agrometorolgija i kvalitete zraka. Mogu biti automatske stanice ili stanice sa osmatračima. Automatske mjerne stanice šalju podatke u realnom vremenu.

Detaljni planski dokument Regulacioni plan "Vlakovo" izmjene i dopune bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Detaljni planski dokument Urbanistički projekat "Veliki park" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Detaljni planski dokument Regulacioni plan "Sportsko - rekreacionog područja Bjelašnica" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Detaljni planski dokument Urbanistički projekat "Klinički centar Koševo" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Detaljni planski dokument Izmjene i dopune regulacionog plana "Prostorna cjelina Mjedenica" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.