Emisija je izbacivanje određenih materija iz izvora u atmosferu koje u određenim koncentracijama mogu biti štetne za ljude, biljke i životinje, te dobra stvorena prirodnim putem i radom čovjeka. Ove materije se, stoga, nazivaju zagađujuće materije. Emisije se mogu podijeliti na prirodne i emisije antropogenog porijekla. Prirodne emisije nastaju emitovanjem materija od strane živih bića (disanje), truljenjem, kao i iz drugih prirodnih procesa (eolske erozije, šumski požari). Emisije antropogenog porijekla nastaju u: 1. Energetskim objektima – npr. emisije nastale sagorijevanjem goriva za potrebe grijanja; 2. Industrijskim postrojenjima – emisije nastale iz tehnoloških procesa; 3. Stambenom sektoru - emisije nastale sagorijevanjem goriva u svrhu grijanja, kuhanja, pripreme potrošne tople vode i sl. u domaćinstvima; i 4. Saobraćaju. U energetske objekte spadaju termoelektrane, toplane, individualne kotlovnice za proizvodnju energije za grijanje i tehnološke potrebe. Cilj izrade registra je prikaz emisija, okolnosti i aktivnosti koje utiču na emisije u zrak. Registar emisija se radi za slijedeće zagađujuće materije zraka: sumpordioksid, nitrookside, ugljendioksid, ugljenmonoksid, amonijak, nitrozookside, metan, nemetanske ugljenvodonike, benzen i PM10.

Detaljni planski dokument Urbanistički projekat "Hotel Europa" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Detaljni planski dokument Urbanistički projekat "Stambeno naselje Brioni" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Detaljni planski dokument Urbanistički projekat "BBI CENTAR" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Detaljni planski dokument Regulacioni plan "Radava" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Područje površine 1,4 ha obuhvaćeno granicom Plana se odnosi na lokalitet u Općini Vogošća koji sa sjevera, zapada i juga graniči sa parcelama na kojima egzistiraju postojeći objekti individualnog stanovanja, dok se sa istočne strane nalazi prostor obuhvaćen granicom Regulacionom planu „Hotonj-Poljine“. Planom je predviđena individualna i apartmanska stambena izgradnja sa internim saobraćajnicama, uz uvažavanje ograničenja vezanih za konfiguraciju terena te prema usmjerenjima Elaborata o inženjerskogeološkim i geotehničkim karakteristikama terena.

Područje površine 34,90 ha obuhvaćeno granicom Plana ograničeno je na istoku prostornom cjelinom RP ''Barica'' – ''A'' faza, na zapadu prostornom cjelinom RP ''Uglješići'' – ''A'' faza, na sjeveru planiranom trasom I transverzale, i na jugu parcelama kako je prikazano na grafičkim prilozima. Koncept prostorne organizacije ''A'' faze ovog Plana (zajedno sa ''A'' fazama susjednih planova u izradi: RP ''Uglješići'', RP ''Donja Jošanica'' i RP ''Barica''), zasniva se prevenstveno na obezbjeđenju urbanističkih i planskih preduslova za realizaciju dionice I Transverzale od Tunela Kobilja Glava do Vogošćanske petlje, zatim za novu izgradnju i integraciju zatečenog građevinskog fonda. U tom smislu, konceptom prostorne organizacije, osim utvrđene trase I Transverzale i željezničke pruge, kao i rješenja saobraćajne mreže šireg lokaliteta i njihovim usklađivanjem sa trasom I Transverzale, planirana je izgradnja većeg broja individualnih stambenih objekata sa pratećim sadržajima društvene infrastrukture, zatim opremanje lokaliteta mrežom komunalne infrastrukture, uz provođenje adekvatnih tehničkih mjera na sanaciji i stabilizaciji terena. Predloženim rješenjem planirana je izgradnja ukupno 101 novih objekata, od čega je 99 individualnih stambenih objekata, 1 stambeno-poslovni objekat kolektivnog stanovanja i 1 objekat društvene infrastrukture (kultura, obrazovanje, sport i rekreacija). Planiranu primarnu saobraćajnu matricu za ovu prostornu cjelinu čine I Transverzala i željeznička pruga koja povezuje stanicu Sarajevo Putna spreko Vogošće sa Semizovcem. Sekundarnu mrežu saobraćajnica čine kolsko-pješačke saobraćajnice čiji je osnovni cilj povezivanje osnovnih izvora saobraćaja sa saobraćajnom mrežom tj. naseljske saobraćajnice odnosno interne saobraćajnice unutar prostornih zona i koje su u naravi gradske ulice.

Prostorna cjeline površine 21 ha, obuhvaćena granicom Plana nalazi se na administrativnoj teritoriji općine Ilijaš, neposredno uz magistralni put Sarajevo – Tuzla obuhvatajući dijelove dolina rijeka Ljubine i Rače u naselju Srednje. Prostorna organizacija u velikoj mjeri je uslovljena položajem regulisanih vodotoka, magistralnom saobraćajnicom te trasom magistralnog gasovoda. Uvažavajući navedena ograničenja formirane su tri funkcionalne cjeline: stanovanje, komercijalno-uslužno administrativni centar i sportsko-rekreacioni centar. Kako se u blizini nalazi Crnoriječka visoravan sa zaštićenim područjem Bijambara koja predstavlja značajan turistički potencijal, na lokalitetu Srednjeg otvara se mogućnost formiranja sadržaja koji će biti i u funkciji turističke ponude.

Detaljni planski dokument Urbanistički projekat "Jezerine - Poljine" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Detaljni planski dokument Urbanistički projekat "Komunalno groblje Haluge" I faza bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.