Emisija je izbacivanje određenih materija iz izvora u atmosferu koje u određenim koncentracijama mogu biti štetne za ljude, biljke i životinje, te dobra stvorena prirodnim putem i radom čovjeka. Ove materije se, stoga, nazivaju zagađujuće materije. Emisije se mogu podijeliti na prirodne i emisije antropogenog porijekla. Prirodne emisije nastaju emitovanjem materija od strane živih bića (disanje), truljenjem, kao i iz drugih prirodnih procesa (eolske erozije, šumski požari). Emisije antropogenog porijekla nastaju u: 1. Energetskim objektima – npr. emisije nastale sagorijevanjem goriva za potrebe grijanja; 2. Industrijskim postrojenjima – emisije nastale iz tehnoloških procesa; 3. Stambenom sektoru - emisije nastale sagorijevanjem goriva u svrhu grijanja, kuhanja, pripreme potrošne tople vode i sl. u domaćinstvima; i 4. Saobraćaju. U energetske objekte spadaju termoelektrane, toplane, individualne kotlovnice za proizvodnju energije za grijanje i tehnološke potrebe. Cilj izrade registra je prikaz emisija, okolnosti i aktivnosti koje utiču na emisije u zrak. Registar emisija se radi za slijedeće zagađujuće materije zraka: sumpordioksid, nitrookside, ugljendioksid, ugljenmonoksid, amonijak, nitrozookside, metan, nemetanske ugljenvodonike, benzen i PM10.

Prostorni obuhvat površine 2,6 ha nalazi se u blizini stambenog naselja Musići, Općina Hadžići. Teren je brdsko planinski. Koncept prostorne organizacije zasniva se na obezbjeđenju urbanističkih i planskih preduslova za izgradnju individualnih stambenih objekata, formiranju uređenih zelenih površina te opremanju lokaliteta potrebnom mrežom saobraćajne i komunalne infrastrukture. Predloženim rješenjem planirana je izgradnja ukupno 29 stambenih objekata, od čega je: 27 slobodnostojećih objekata i 1 dupleks. Sadržaji društvene infrastrukture (centralne djelatnosti) sa sadržajima koji će biti u funkciji novoplaniranog stambenog naselja moguće je realizovati u suterenu ili prizemlju planiranih stambenih objekata.

Detaljni planski dokument Regulacioni plan "Panjina kula-Hrastovi" - lokalitet Breka bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Detaljni planski dokument Urbanistički projekat "Šahinagića ulica - I faza" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Detaljni planski dokument Urbanistički projekat "Poslovno - sportski centar Trnovo" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Područje površine 59,31 ha, obuhvaćeno granicom Plana ograničeno je na jugozapadu autoputem Sarajevo – Zenica, na jugoistoku prostornom cjelinom „Banovac“, na sjeverozapadu prostornom cjelinom „Podlugovi II“, na sjeveroistoku granica je ispod padinskog dijela paralelna sa lokalnim putem. Željeznička pruga Šamac – Sarajevo uz koju se nalazi i željeznička stanica „Podlugovi“, prolazi longitudinalno kroz centralni dio obuhvata i dijeli prostor na dva dijela. Osnovne postavke koncepta prostorne organizacije zasnovane su na sljedećem: - zadržavanje koncepta primarne saobraćajne mreže koji je definisan Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Ilijaš za period od 1986.do 2015. godine - sanacija postojećeg stanja i poboljšanje standarda i kvaliteta života stanovnika, opremanjem prostora potrebnom društvenom, komunalnom i saobraćajnom infrastrukturom - potrebe željezničkog saobraćaja, odnosno planirani kapaciteti su definsani na osnovu odrednica dobijenih od strane Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine. Postojeća jednokolosiječna magistralna željeznička pruga Šamac – Sarajevo je planirana kao dvokolosiječna, a postojeći industrijski kolosijeci za željezaru Ilijaš i za Misoču (koji su paralelni sa istom) zadržavaju se uz potrebno pomijeranje i korekciju trase kako bi se obezbijedili potrebni saobraćajno-tehnički uslovi za dodavanje drugog. Drugi kolosijek se dodaje sa istočne strane postojećeg kolosijeka (sa lijeve strane postojećeg kolosijeka za pravac Šamac – Sarajevo). U stanici je planirano 8 kolosijeka - ostvarivanje saobraćajne povezanosti naselja sa naseljima u kontaktnoj zoni, te poboljšanje sigurnosti pješaka rješavanjem pružnih prelaza ispod nivoa terena; - formiranje zona zaštitnog zelenila u skladu sa prostornim mogućnostima.

Detaljni planski dokument Urbanistički projekat "Stambeno naselje Brioni" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Detaljni planski dokument Urbanistički projekat "Industrijska zona Zrak" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Detaljni planski dokument Urbanistički projekat "Bakr-babina džamija" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Područje površine 6,5 ha, obuhvaćeno granicom Plana nalazi na desnoj strani rijeke Bosne, obuhvata dio prostora nekadašnjeg drvnog kombinata „Šipad“. Ograničeno je na sjeveroistoku Ulicom Bosanski put, na jugoistoku zonom individualnog stanovanja, na jugozapadu željezničkom prugom Šamac – Sarajevo, na sjeverozapadu zonom privrede. Urbanističkim planom grada Sarajeva, za urbano podrućje Ilijaš, za period od 1986. do 2015. godine, predmetni obuhvat se nalazi u zoni „privredne zone i mala privreda“. Prije privatizacije na ovom lokalitetu je egzistirao jedan privredni subjekat – drvni kombinat „Šipad“ – kao jedinstvena funkcionalna cjelina, sa internom saobraćajnom i ostalom infrastrukturnom mrežom. Ukupan prostor veličine 15,0 ha, privatizacijom dolazi u vlasništvo više vlasnika, te je u skladu sa nastalom situacijom za obuhvat od 6,5 ha inicirana izrada Plana. Obzirom da je prostor u obuhvatu Plana u najvećem dijelu devastiran i da je u funkciji samo kapacitet pogona pilane sa pratećim sadržajima, organizacija prostora je usmjerena na formiranje novih građevinskih parcela za izgradnju proizvodno-poslovno-skladišnih kapaciteta. Proizvodni procesi planiranih proizvodnih i skladišnih pogona moraju biti čisti, ekološki neškodljivi, u skladu sa standardima EU, odnosno bazirani na savremenim proizvodnim pogonima unutar određene djelatnosti. Planom predloženom organizacijom prostora planirano je jedanaest parcela za izgradnju novih kapaciteta i definisana dvanaesta parcela za kompleks postojeće pilane za koju je predviđena mogućnost rekonstrukcije.