Osnovna geološka karta Federacije Bosne i Hercegovine je detaljna karta koja prikazuje geološke karakteristike i strukturu zemljine površine ili podzemlja određenog područja. Na njoj se obično prikazuju vrste stijena, njihova starost, geološke strukture poput prekida, nabora ili pukotina, kao i drugi geološki fenomeni kao što su ležišta minerala ili fosila. Ove karte su ključne za razumijevanje geološke povijesti i geoloških procesa koji su oblikovali određeno područje. Osnovna geološka karta Federacije Bosne i Hercegovine je urađena u mjerilu 1:100.000 i sastoji se od 37 listova.

Jedinice za distribuciju ili korištenje statističkih informacija. Registar prostornih jedinica je evidencija u kojoj se vode i održavaju podaci o prostornim jedinicama. Podatke o prostornim jedinicama u skladu s propisima vode, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Zavod za javnu upravu, Federalni zavod za statistiku i nadležne općinske službe. U registru prostornih jedinica vode se nazivi i alfanumerički podaci za sljedeće prostorne jedinice: Federacija BiH, kantoni, jedinice lokalne samouprave, naseljena mjesta, mjesne zajednice, statistički krugovi i popisni krugovi. Navedeni podaci unose se u Registar prostornih jedinica iz službenih dokumenata tijela koja donose odluke i druge akte sukladno propisima o naseljima.

Katastar mineralnih sirovina Federacije Bosne i Hercegovine čine čvrste mineralne sirovine čije se rezerve utvrđuju, razvrstavaju i evidenttiraju u kategorije i klase. Energetske i nuklearne mineralne sirovine: treset, lignit, mrki ugalj, kameni ugalj, uljni (bituminozni) škriljci i uran. Mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihova upotrebljiva jedinjenja: bakar, olovo i cink, živa, antimon, crveni boksiti, željezo, mangan, nikl, kobalt, hrom, zlato, volfram, molibden i kalaj. Nemetalične mineralne sirovine: a) industrijske mineralne sirovine: gips i anhidrit, natrijumova (kamena) so, magnezit, barit, bijeli boksit, hrizotil azbest, talk, pirofilit, bentonit, kaolin, keramičke i vatrostalne gline, ciglarske gline, halojzit, fluorit, feldspati, grafit, volastonit, keramzit, škriljci, liskuni, dijatomit, perlit, sumpor, cementni laporac, kvarcni pijesak, kvarc, kvarcit i kvarcne sirovine, tuf i karbonatne mineralne sirovine (dolomit, krečnjak, mermer i kreda) i b) građevinski materijali: tehničko – građevinski kamen, arhitektonsko – građevinski kamen, šljunak i pijesak.

Set podataka administrativnih jedinica sukladno Registru prostornih jedinica sadrži granice, nazive i šifre za sljedeće prostorne jedinice: Država Bosna i Hercegovina, entiteti Federacija BiH i Republika Srpska te distrikt Brčko, kantoni u Federaciji BiH, te jedinice lokalnih samouprava u Federaciji BiH.

U Registru prostornih jedinica (RPJ) se za sve prostorne jedinice vode nazivi i alfanumerički podaci (matični brojevi/šifre),kao i grafički podaci o prostornim jedinicama do nivoa popisnog kruga. Prostorne jedinice koje se vode u RPJ: Federacija BiH, kantoni, općine/gradovi, naseljena mjesta, mjesne zajednice, statistički krugovi, popisni krugovi. Za ulice i kućne brojeve vode se evidencije u sklopu naseljenih mjesta i općina.

Registar ulica, trgova i mostova Kantona Sarajevo sadrži nazive ulica, trgova i mostova razvrstane po općinama u Kantonu Sarajevo. Navedeni registar vodi i ažurira Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo na osnovu Odluke o obilježavanju ulica, trgova,parkova, mostova, institucija i ustanova imenima i zgrada brojevima na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva" br. 7/94) i (Službene novine Kantona Sarajevo" br. 12/06) . Baza podataka ulica sadrži atribute o dužini ulice, nazivu ulice, opisu, oznakama kao jedinstvenim identifikatorima, javnom prijevozu, kategoriji ceste, starom nazivu ulice itd. Baza podataka o mostovima i trgovima sadrži podatke kao što su naziv, lokacija, fotografija, identifikaciona oznaka itd. Podatke o nazivima ulica, trgova i mostova dostavlja Vlada Kantona Sarajevo (Služba za skupštinske poslove Kantona Sarajevo) na prijedlog Komisije za obilježavanje, čuvanje i njegovanje historijskih događaja i ličnosti.

Prostor Bijambara se nalazi na sjevernom dijelu Kantona Sarajevo i Općine Ilijaš, neposredno uz magistralnu cestu Sarajevo-Tuzla i zahvata površinu od 497,0 ha. Ovo područje predstavlja izrazitu planinsku oblast određenu geomorfološkim i hidrološkim osobenostima. Evidentirane vrijednosti prirodne baštine su geomorfološki spomenici – pećine. Područje Bijambara je svoj značaj i pravnu zaštitu dobilo prije svega po osnovu prisutnih geomorfoloških fenomena evidentiranih u sklopu kompleksa pećina i ponora na sjevernom dijelu obuhvata. Područje se odlikuje velikim bogatstvom vegetacijskih vrsta i faunističkom raznovrsnošću. Zakonom o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Bijambare" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 21/03, 36/09, 6/10) su utvrđene granice obuhvata, području je dodijeljena V kategorija prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) - Zaštićeni pejzaž, i u skladu s tim izvršeno je zoniranje prostora, te određene mjere zaštite i intervencije u zaštićenom području. Prostor Bijambara je od posebnog značaja za Kanton Sarajevo te je Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj: 26/06, 4/11, 22/17) utvrđena obaveza izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž "Bijambare" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 23/09, 27/10). Uvažavajući mjere zaštite Prostorni plan definiše namjene prostora kako bi korištenje prirodnih vrijednosti bilo u funkciji očuvanja pejzaža, naučnih istraživanja, ekološke edukacije, te rekreacije i turizma u svim sezonama tokom godine.

Studija upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona Sarajevo je unapređenje i dobijanje novijih i kvalitetnijih podataka, što se postiglo prvenstveno radom u krupnijem mjerilu (urbana područja rađena u mjerilu 1:5.000) i korištenjem digitalnih ortofoto snimaka, a sve u cilju kvalitetnijeg planiranja korištenja prostora Kantona Sarajevo. Korištenje ortofoto snimaka omogućio je bolji uvid u nastale promjene u prostoru, kao i precizniju diferencijaciju zemljišnih površina (poljoprivredno, šumsko i izgrađeno zemljište). Još jedna od prednosti je detaljniji i jasniji prikaz pojedinih kategorija korištenja zemljišta, jer je moguće povući jasnije granice i uključiti neke površine koje nisu bile vidljive u prethodnim istraživanjima ovog tipa. Tu se prvenstveno misli na prijašnji problem predstavljanja površina po procentualnoj zastupljenosti pojedinih kategorija korištenja zemljišta, koje su tokom ovog istraživanja u potpunosti eliminisane, tako da je svaka površina sada predstavljena svojom jedinstvenom kategorijom. Studija upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona Sarajevo sadrži tekstualni i grafički dio obrađen u analognom i digitalnom obliku. Analiza i podaci su sačinjeni unutar GIS sistema. U Studiji su izdvojene bonitetne kategorije od najboljih do najlošijih zemljišta (I-VIII). Također, dat je opis po svakoj kategoriji na nivou općina i kantona u cjelosti, kao i po zonama proizvodne sposobnosti.

Studija privrednih djelatnosti urađena je za potrebe Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine kroz dvije faze. U prvoj fazi data je analiza i ocjena stanja privrede Kantona Sarajevo kao neophodne baze za rad na koncipiranju Prostornog plana a druga faza dala je mogućnosti daljeg razvoja privrede Kantona Sarajevo. U fokusu je bio razvoj industrije, odnosno djelatnosti koje generiraju GDP i koje su najznačajniji korisnici prostora, odnosno koje su najneposrednije povezane sa prostorom. U prvom poglavlju govori se o prostoru kao uvjetu života i neophodnosti planiranja njegova optimalnog korištenja, te o iskustvima drugih u kontekstu prostornog planiranja. Drugo poglavlje sadrži izvode iz razvojno-planske dokumentacije Grada i kasnije Kantona Sarajevo, projekcije budućeg razmještaja industrije na teritoriji Sarajeva, projekcije razvoja građevinarstva, te vizije osnovnih koncepata razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine. Prilikom izrade studije se naročito vodilo računa o «Evropskim perspektivama prostornog razvoja». U trećem poglavlju dat je prikaz i analiza razvoja privrede Kantona Sarajevo u poslijeratnom periodu, sa posebnim naglaskom na prikazu karakteristika strukture GDP Kantona. Analiza efekata korištenja poslovnih prostora preduzeća sa područja Kantona je izvršena na osnovu provedene ankete velikog broja privrednih subjekata. Četvrto poglavlje se odnosi na sagledavanje dostignutog nivoa razvijenosti Kantona Sarajevo sa osvrtom na djelatnosti koje generiraju GDP. Peti dio posvećen je problematici prostornog određenja privrednih djelatnosti sa posebnim osvrtom na industriju. Šesti dio elaborira metodologiju istraživanja i korištene instrumente anketiranja i uzorkovanja preduzeća sa područja Kantona Sarajevo. Takođe, analizirana je problematika zaštite okoliša sa prijedlogom planskog pristupa daljeg unapređenja. U sedmom dijelu prezentira je opća ocjena postojećeg stanja sa mogućnostima daljeg razvoja privrede Kantna Sarajevo u konstekstu prostornog planiranja. Osmi dio se odnosi na kratak i koncizan rezime ključnih nalaza provedenog istraživanja. Na kraju se, okviru devetog i desetog dijela prezentiraju prilozi, te korišteni izvori podataka i literatura. Dakle, osnovni cilj istraživanja privrednih djelatnosti na području Kantona Sarajevo u ovom projektu je stvaranje osnove za ocjenu stanja i planiranju efikasnog korištenja prostora u Kantonu Sarajevo.

Topografska karta 1:5000 urbanog područja Kantona Sarajevo ima višestruki značaj koji se ogleda kroz: - dobijanje ažurnih podloga za izradu urbanističkih planova, odnosno urbanističke dokumentacije, - dobijanje digitalnog modela terena koji služi za različite analize, - formiranje inicijalne baze Topografskog informacionog Sistema koja je urađena prema smjernicama i specifikacijama koje se baziraju na INSPIRE direktivama. Topografska karta urbanog područja Kantona Sarajevo je urađena za područje  površine 300 km2 koje je pokriveno sa 76 listova u razmjeri 1:5000.