Osnovna geološka karta Federacije Bosne i Hercegovine je detaljna karta koja prikazuje geološke karakteristike i strukturu zemljine površine ili podzemlja određenog područja. Na njoj se obično prikazuju vrste stijena, njihova starost, geološke strukture poput prekida, nabora ili pukotina, kao i drugi geološki fenomeni kao što su ležišta minerala ili fosila. Ove karte su ključne za razumijevanje geološke povijesti i geoloških procesa koji su oblikovali određeno područje. Osnovna geološka karta Federacije Bosne i Hercegovine je urađena u mjerilu 1:100.000 i sastoji se od 37 listova.

Katastar mineralnih sirovina Federacije Bosne i Hercegovine čine čvrste mineralne sirovine čije se rezerve utvrđuju, razvrstavaju i evidenttiraju u kategorije i klase. Energetske i nuklearne mineralne sirovine: treset, lignit, mrki ugalj, kameni ugalj, uljni (bituminozni) škriljci i uran. Mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihova upotrebljiva jedinjenja: bakar, olovo i cink, živa, antimon, crveni boksiti, željezo, mangan, nikl, kobalt, hrom, zlato, volfram, molibden i kalaj. Nemetalične mineralne sirovine: a) industrijske mineralne sirovine: gips i anhidrit, natrijumova (kamena) so, magnezit, barit, bijeli boksit, hrizotil azbest, talk, pirofilit, bentonit, kaolin, keramičke i vatrostalne gline, ciglarske gline, halojzit, fluorit, feldspati, grafit, volastonit, keramzit, škriljci, liskuni, dijatomit, perlit, sumpor, cementni laporac, kvarcni pijesak, kvarc, kvarcit i kvarcne sirovine, tuf i karbonatne mineralne sirovine (dolomit, krečnjak, mermer i kreda) i b) građevinski materijali: tehničko – građevinski kamen, arhitektonsko – građevinski kamen, šljunak i pijesak.

Inženjerskogeološka karta FBiH se odlikuje izrazitom raznovrsnošću litostratigrafskog sastava (stijene i kompleksi stijena su često puta tektonski vrlo oštećeni), visokim stupnjem seizmičke djelatnosti, kompleksnim hidrogeološkim svojstvima, izrazitim reljefom, različitom klimom i vodenim tokovima velikog nagiba dna, te značajnim uticajem antropogenim uticajima na teren. Ove specifičnosti u većoj ili manjoj mjeri već unaprijed određuju i inženjerskogeološke karakteristike terena. Polazeći od spomenutih specifičnosti područja FBiH na karti su prikazani: litološki sastav sa važnijim fizičkim svojstvima stijena i kompleksa stijena što su nastale endogenim i egzogenim geološkim procesima. Na temelju inženjerskogeoloških značajki tereni su rejonirani prema stupnju stabilnosti i stupnju najveće seizmičke aktivnosti. Pored litološkog sastava terena, prikazane su i engodene pojave kao što su lomovi (rasjedi, ljuske i navlake). Savremeni egzogeni geološki procesi su prikazani pojavama koje su neposredna posljedica tih procesa na terenu. To su područja koja su ugrožena klizanjem i odronjavanjem stijena, brzim ispiranjem, stvaranjem jaruga i naplavina od bujica. Prema stabilnosti padina tereni su razvrstani u tri kategorije (stabilni, uslovno stabilni i nestabilni tereni). Uvažavajući izuzetan uticaj potresa na inženjerskogeološke uslove terena, na karti su razgraničena područja različitih stupnjeva najjače potresne aktivnosti prema MCS skali.

Hidrogeološka karta Bosne i Hercegovine je specifična vrsta namjenske karte koja prikazuje količinu, sastav, hemijska svojstva, lokaciju, dimenzije, geološke karakteristike, objekte i fenomene podzemnih voda. Prema skali, pomenuta HGK spada u karte srednjeg mjerila, tj. 1:500.000, i pripada preglednim kartama. Da bi se što bolje prikazali odnosi na karti ove razmjere, posebna je pažnja posvećena hidrogeološkoj kategorizaciji terena. Sve litološke jedinice, ukupno 38 vrsta stijena i stijenskih kompleksa, razvrstane su u 12 hidrogeoloških kategorija i to prema tipu poroznosti i stepenu vodoobilnosti. Pritom su hidrogeološke kategorije visokog transmisibiliteta prikazane intenzivnim tonom odgovarajuće boje, pa se sa karte može lako sagledati prostorni položaj glavnih akvifera. Zbog svoje vizualizacije, hidrogeološka karta može olakšati predstavljanje rezultata hidrogeoloških istraživanja; stoga je neprocjenjiv alat za komunikaciju između investitora, istraživača, stručnjaka za vodu, lokalnih samoupravnih jedinica i šire javnosti.

Jedinice za distribuciju ili korištenje statističkih informacija. Registar prostornih jedinica je evidencija u kojoj se vode i održavaju podaci o prostornim jedinicama. Podatke o prostornim jedinicama u skladu s propisima vode, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Zavod za javnu upravu, Federalni zavod za statistiku i nadležne općinske službe. U registru prostornih jedinica vode se nazivi i alfanumerički podaci za sljedeće prostorne jedinice: Federacija BiH, kantoni, jedinice lokalne samouprave, naseljena mjesta, mjesne zajednice, statistički krugovi i popisni krugovi. Navedeni podaci unose se u Registar prostornih jedinica iz službenih dokumenata tijela koja donose odluke i druge akte sukladno propisima o naseljima.

2017. godine se pristupa izradi izmjena i dopuna Prostornog plana Srednjobosanskog kantona 2005-2025, a za period 2018-2025. godine što je proisteklo iz Izvještaja o stanju Prostorog uređenja Prostornog plana SBK 2005-2025 u četverogodišnjem periodu 2012-2016. Skupština Srednjobosanskog kantona 2023. godine usvaja Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana SBK 2005-2025, sastavni dio čini amandman koji je definisao produženje roka važenja plana do 2030 godine, što je ugrađeno u integralni planski dokument.

Set podataka administrativnih jedinica sukladno Registru prostornih jedinica sadrži granice, nazive i šifre za sljedeće prostorne jedinice: Država Bosna i Hercegovina, entiteti Federacija BiH i Republika Srpska te distrikt Brčko, kantoni u Federaciji BiH, te jedinice lokalnih samouprava u Federaciji BiH.

Studija upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona Sarajevo je unapređenje i dobijanje novijih i kvalitetnijih podataka, što se postiglo prvenstveno radom u krupnijem mjerilu (urbana područja rađena u mjerilu 1:5.000) i korištenjem digitalnih ortofoto snimaka, a sve u cilju kvalitetnijeg planiranja korištenja prostora Kantona Sarajevo. Korištenje ortofoto snimaka omogućio je bolji uvid u nastale promjene u prostoru, kao i precizniju diferencijaciju zemljišnih površina (poljoprivredno, šumsko i izgrađeno zemljište). Još jedna od prednosti je detaljniji i jasniji prikaz pojedinih kategorija korištenja zemljišta, jer je moguće povući jasnije granice i uključiti neke površine koje nisu bile vidljive u prethodnim istraživanjima ovog tipa. Tu se prvenstveno misli na prijašnji problem predstavljanja površina po procentualnoj zastupljenosti pojedinih kategorija korištenja zemljišta, koje su tokom ovog istraživanja u potpunosti eliminisane, tako da je svaka površina sada predstavljena svojom jedinstvenom kategorijom. Studija upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona Sarajevo sadrži tekstualni i grafički dio obrađen u analognom i digitalnom obliku. Analiza i podaci su sačinjeni unutar GIS sistema. U Studiji su izdvojene bonitetne kategorije od najboljih do najlošijih zemljišta (I-VIII). Također, dat je opis po svakoj kategoriji na nivou općina i kantona u cjelosti, kao i po zonama proizvodne sposobnosti.

Zemljište je ključan faktor za osiguranje održivog razvoja, kako u njegovoj komponenti zaštite okoliša, tako i vezano za društvenu i privrednu komponentu. Kao oskudan prirodni resurs, osnova je postojanju svih ekosistema i života na Zemlji općenito, te je predmet institucionalne zaštite okoliša. Zemljište je jednako predmet privrednog i društvenog razvoja, jer generira bogatstvo i investicije, a istodobno daje društvenu sigurnost njegovim uživateljima. Ocjenjujući značaj ugrožavanja zemljišta kao prirodnog resursa Kanton Sarajevo izrađena je Studija upotrebne vrijednosti zemljišta na području Kantona Sarajevo za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2023. do 2043. godine. Cilj ove Studije je utvrditi bilanse i kvalitet zemljišta koje će poslužiti kao osnova budućeg planiranja razvoja Kantona i njegovog prostornog uređenja uz racionalnu primjenu i optimalno korištenje zemljišnih resursa. Osnovni cilj je da se buduća zaštita tla i unapređenje poljoprivrede zasniva na temeljima tzv. ekološke poljoprivrede, koja se danas u svijetu označava kao osnova za očuvanje tla i kvalitetnu proizvodnju. U studiji je upotrebljen sistem kategorizacije zemljišta «Land capability classification», prilagođen uslovima Bosne i Hercegovine, gdje je zemljište rangirano u osam kategorija od najboljih (I kategorija) do najlošijih (VIII kategorija). Izrada Studije zasnivala se na terenskim i kabinetskim radovima koji su imali za cilj izradu bonitetnih karata M 1:10.000 za svih devet općina Kantona Sarajevo kao i izradu karata agrozona i oštećenja zemljišta na istoj razmjeri. Održivi razvoj postaje jedan od prioritetnih zadataka za sistem upravljanja zemljištem sa dva osnovna cilja: 1. unaprijediti i održati osnovne funkcije zemljišnog prostora koje su esencijalne za ljudsko blagostanje i ekosistem; 2. dizajnirati i primijeniti metode, mjere i akcije koje će spriječiti pogoršanje svojstava zemljišnog prostora koje bi uticalo na esencijalne funkcije tla. Glavni cilj projekta „Upotrebna vrijednost i višenamjensko vrednovanje poljoprivrednih površina Kantona Sarajevo“ je ažuriranje postojeće baze podataka i tematskih podloga iz 2011. godine, agroekološka reonizacija prostora, te izrada kriterijuma i uputstava za korištenje poljoprivrednog zemljišta za druge namjene, što u konačnici treba da rezultira kvalitetnom osnovom za izradu novog Prostornog plana KS. Kao glavni zadaci projekta ističu se: inventarizacija stanja i ažuriranje podataka o zemljišnom pokrivaču KS, definisanje upotrebne vrijednosti poljoprivrednih površina, agroekološka reonizacija poljoprivrednih površina sa stanovišta održivog razvoja poljoprivrede i ruralnih područja, izrada kriterijuma i uputstava za korištenje poljoprivrednog zemljišta za druge namjene.

Prostor Bijambara se nalazi na sjevernom dijelu Kantona Sarajevo i Općine Ilijaš, neposredno uz magistralnu cestu Sarajevo-Tuzla i zahvata površinu od 497,0 ha. Ovo područje predstavlja izrazitu planinsku oblast određenu geomorfološkim i hidrološkim osobenostima. Evidentirane vrijednosti prirodne baštine su geomorfološki spomenici – pećine. Područje Bijambara je svoj značaj i pravnu zaštitu dobilo prije svega po osnovu prisutnih geomorfoloških fenomena evidentiranih u sklopu kompleksa pećina i ponora na sjevernom dijelu obuhvata. Područje se odlikuje velikim bogatstvom vegetacijskih vrsta i faunističkom raznovrsnošću. Zakonom o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Bijambare" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 21/03, 36/09, 6/10) su utvrđene granice obuhvata, području je dodijeljena V kategorija prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) - Zaštićeni pejzaž, i u skladu s tim izvršeno je zoniranje prostora, te određene mjere zaštite i intervencije u zaštićenom području. Prostor Bijambara je od posebnog značaja za Kanton Sarajevo te je Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj: 26/06, 4/11, 22/17) utvrđena obaveza izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž "Bijambare" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 23/09, 27/10). Uvažavajući mjere zaštite Prostorni plan definiše namjene prostora kako bi korištenje prirodnih vrijednosti bilo u funkciji očuvanja pejzaža, naučnih istraživanja, ekološke edukacije, te rekreacije i turizma u svim sezonama tokom godine.