Projekat „Monitoring biodiverziteta nešumskih fitocenoza na području Spomenika prirode Vrelo Bosne i biodiverziteta šumskih ekosistema na području Spomenika prirode Skakavac“ predstavlja osnovu za uspostavu monitoringa na zaštićenim područjima uvažavajući najnovija saznanja iz obasti očuvanja životne sredine, važeće zakonske propise Federacije Bosne i Hercegovine, kao i međunarodne strateške sporazume i Konvencije. Istraživanjem koje je trajalo godinu dana, postignuti su značajni rezultati u procjeni i definiranju nultog stanja. Uvažavajući sve zakonske komponente kao i rezultate istraživanja predstavljen je model monitoringa sa svim pripadajućim elementima.

Na području ZP Bijambare evidentirano je 8 speleoloških objekata od kojih se Srednja koristi u turističke svrhe. Za potrebe zaštite ovih vrijednih ekosistema izvršen je monitoring mikroklimatskih uslova u pećini s ciljem ispitivanja svih uticaja i abiotskih i biotskih na ove vrijeden ekosisteme.Pored navedenoga izvršena je inventarizacijai monitoring šišmiša, kao značajnjih predstavnika faune na ovome prostoru.

Projekat Analiza stanja i preispitivanje kategorije zaštićenih područja Kantona Sarajevo (II. faza) je realiziran za potrebe Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, a uspostavljen u cilju sagledavanja uspješnosti mjera koje se, u svrhu zaštite biološkog, geološkog i kulturnog diverziteta, provode na zaštićenim prirodnim područjima. Projektom su obuhvaćena tri zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo (Spomenik prirode Skakavac, Spomenik prirode Vrelo Bosne i Zaštićeni pejzaž Bijambare). Osnovu projektnog zadatka predstavljala je postojeća dokumentacija koja se odnosi na predmetni obuhvat, kao i terenska istraživanja na osnovu kojih se utvrđuje stanje, dalje mjere zaštite i utvrđivanje kategorije zaštite.

Projekat je proveden kroz nekoliko aktivnosti i faza u cilju analize stanja prirodnih vrijednosti, te definisanju jasnih mjera sanacije i revitalizacije u skladu sa trenutnim stanjem. Tokom projekta su, pored rezultata terenskih istraživanja iskorištena (iz 2020. godine) i naučna saznanja o sastavu različitih biljnih i životinjskih zajednica i staništa.postignuti rezultati doprinose dugoročnom cilju koji se odnosi na doprinos očuvanju lokaliteta kroz razvoj ekološke svijesti, svijesti o značaju prirodne i kulturne baštine, te podizanje stepena odgovornosti svakog pojedinca u procesima očuvanja predmetnog prostora i šire okoline. Ovdje je posebno važno naglasiti za lokalitet Vrutci sve češću pojavu razvoja tercijernih ekosistema.

Zemljište je ključan faktor za osiguranje održivog razvoja, kako u njegovoj komponenti zaštite okoliša, tako i vezano za društvenu i privrednu komponentu. Kao oskudan prirodni resurs, osnova je postojanju svih ekosistema i života na Zemlji općenito, te je predmet institucionalne zaštite okoliša. Zemljište je jednako predmet privrednog i društvenog razvoja, jer generira bogatstvo i investicije, a istodobno daje društvenu sigurnost njegovim uživateljima. Ocjenjujući značaj ugrožavanja zemljišta kao prirodnog resursa Kanton Sarajevo izrađena je Studija upotrebne vrijednosti zemljišta na području Kantona Sarajevo za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2023. do 2043. godine. Cilj ove Studije je utvrditi bilanse i kvalitet zemljišta koje će poslužiti kao osnova budućeg planiranja razvoja Kantona i njegovog prostornog uređenja uz racionalnu primjenu i optimalno korištenje zemljišnih resursa. Osnovni cilj je da se buduća zaštita tla i unapređenje poljoprivrede zasniva na temeljima tzv. ekološke poljoprivrede, koja se danas u svijetu označava kao osnova za očuvanje tla i kvalitetnu proizvodnju. U studiji je upotrebljen sistem kategorizacije zemljišta «Land capability classification», prilagođen uslovima Bosne i Hercegovine, gdje je zemljište rangirano u osam kategorija od najboljih (I kategorija) do najlošijih (VIII kategorija). Izrada Studije zasnivala se na terenskim i kabinetskim radovima koji su imali za cilj izradu bonitetnih karata M 1:10.000 za svih devet općina Kantona Sarajevo kao i izradu karata agrozona i oštećenja zemljišta na istoj razmjeri. Održivi razvoj postaje jedan od prioritetnih zadataka za sistem upravljanja zemljištem sa dva osnovna cilja: 1. unaprijediti i održati osnovne funkcije zemljišnog prostora koje su esencijalne za ljudsko blagostanje i ekosistem; 2. dizajnirati i primijeniti metode, mjere i akcije koje će spriječiti pogoršanje svojstava zemljišnog prostora koje bi uticalo na esencijalne funkcije tla. Glavni cilj projekta „Upotrebna vrijednost i višenamjensko vrednovanje poljoprivrednih površina Kantona Sarajevo“ je ažuriranje postojeće baze podataka i tematskih podloga iz 2011. godine, agroekološka reonizacija prostora, te izrada kriterijuma i uputstava za korištenje poljoprivrednog zemljišta za druge namjene, što u konačnici treba da rezultira kvalitetnom osnovom za izradu novog Prostornog plana KS. Kao glavni zadaci projekta ističu se: inventarizacija stanja i ažuriranje podataka o zemljišnom pokrivaču KS, definisanje upotrebne vrijednosti poljoprivrednih površina, agroekološka reonizacija poljoprivrednih površina sa stanovišta održivog razvoja poljoprivrede i ruralnih područja, izrada kriterijuma i uputstava za korištenje poljoprivrednog zemljišta za druge namjene.

Poznavanje zemljišnih resursa je bitan preduslov za planiranje optimalnog načina korištenja zemljišta i ono zauzima ključno mjesto u strategiji razvoja svake zemlje. Ovaj problem naročito dolazi do izražaja u uslovima malog fonda obradivih površina, kao što je to slučaj za područje Kantona Sarajevo. Treba imati na umu da tlo nije svojina jedne generacije nego i niza generacija koje dolaze. Ocjenjujući značaj ugrožavanja zemljišta kao prirodnog resursa Kanton Sarajevo izrađena je Studija upotrebne vrijednosti zemljišta na području Kantona Sarajevo za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003 do 2023 godine. Cilj ove Studije je utvrditi bilanse i kvalitet zemljišta koje će poslužiti kao osnova budućeg planiranja razvoja Kantona i njegovog prostornog uređenja uz racionalnu primjenu i optimalno korištenje zemljišnih resursa. Osnovni cilj je da se buduća zaštita tla i unapređenje poljoprivrede zasniva na temeljima tzv. ekološke poljoprivrede, koja se danas u svijetu označava kao osnova za očuvanje tla i kvalitetnu proizvodnju. U studiji je upotrebljen sistem kategorizacije zemljišta «Land capability classification», prilagođen uslovima Bosne i Hercegovine, gdje je zemljište rangirano u osam kategorija od najboljih (I kategorija) do najlošijih (VIII kategorija). Izrada Studije zasnivala se na terenskim i kabinetskim radovima koji su imali za cilj izradu bonitetnih karata M 1:10.000 za svih devet općina Kantona Sarajevo kao i izradu karata agrozona i oštećenja zemljišta na istoj razmjeri.