Strategija razvoja Kantona Sarajevo 2021-2027. je strateški dokument koji usmjerava razvoj, utvrđuje prioritete u razvoju i predstavlja putokaz za sveukupan razvoj Kantona Sarajevo (KS), uzimajući u obzir sve njegove dimenzije: ekonomsku, društvenu, okolišnu i prostornu. Strategijom razvoja utvrđuju se ciljevi i prioriteti razvoja KS, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluacija i izvještavanje. Strateško planiranje razvoja nalažu evropske prakse i dinamike strateškog planiranja, a zahvatanje sredstava iz predpristupnih fondova EU nalaže obaveznost izrade strateških razvojnih dokumenata. Strategija razvoja Kantona Sarajevo za period 2021–2027. krovni je dokument koji treba pomoći svim učesnicima da doprinesu pozitivnim promjenama i većoj kvaliteti življenja svih građana jednako. Strategija razvoja Kantona Sarajevo za period 2021–2027. prezentira pravce promjene i mjerljivog razvoja koji se može postići ukoliko priprema i realizacija godišnjih budžeta, programa javnih investicija, ali i pojedinih strateških megaprojekata kroz programe rada svih institucija bude dobro koordinirana i jasna. Dokument čine dva ključna dijela; prvi dio objašnjava metodološki pristup usklađen sa zahtjevima zadatim postojećim zakonskim okvirom, i drugi, koji je uključivanjem velikog broja učesnika javnog, privatnog i nevladinog sektora rezultirao predloženim mjerama i konkretnim akcijama. U procesu izrade strateških dokumenata primjenjuju se principi razvojnog planiranja i upravljanja razvojem, a naročito: Otvoreni metod koordinacije (OMK): Ravnopravnost spolova i jednake mogućnosti za sve građane; Horizontalna i vertikalna koordinacija svih nivoa vlasti: Partnerstvo; Javnost i transparentnost.

Registar ulica, trgova i mostova Kantona Sarajevo sadrži nazive ulica, trgova i mostova razvrstane po općinama u Kantonu Sarajevo. Navedeni registar vodi i ažurira Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo na osnovu Odluke o obilježavanju ulica, trgova,parkova, mostova, institucija i ustanova imenima i zgrada brojevima na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva" br. 7/94) i (Službene novine Kantona Sarajevo" br. 12/06) . Baza podataka ulica sadrži atribute o dužini ulice, nazivu ulice, opisu, oznakama kao jedinstvenim identifikatorima, javnom prijevozu, kategoriji ceste, starom nazivu ulice itd. Baza podataka o mostovima i trgovima sadrži podatke kao što su naziv, lokacija, fotografija, identifikaciona oznaka itd. Podatke o nazivima ulica, trgova i mostova dostavlja Vlada Kantona Sarajevo (Služba za skupštinske poslove Kantona Sarajevo) na prijedlog Komisije za obilježavanje, čuvanje i njegovanje historijskih događaja i ličnosti.

Prostorni obuhvat površine 2,6 ha nalazi se u blizini stambenog naselja Musići, Općina Hadžići. Teren je brdsko planinski. Koncept prostorne organizacije zasniva se na obezbjeđenju urbanističkih i planskih preduslova za izgradnju individualnih stambenih objekata, formiranju uređenih zelenih površina te opremanju lokaliteta potrebnom mrežom saobraćajne i komunalne infrastrukture. Predloženim rješenjem planirana je izgradnja ukupno 29 stambenih objekata, od čega je: 27 slobodnostojećih objekata i 1 dupleks. Sadržaji društvene infrastrukture (centralne djelatnosti) sa sadržajima koji će biti u funkciji novoplaniranog stambenog naselja moguće je realizovati u suterenu ili prizemlju planiranih stambenih objekata.

Detaljni planski dokument Regulacioni plan "Panjina kula-Hrastovi" - lokalitet Breka bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Detaljni planski dokument Regulacioni plan "Javorov do" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Područje površine 69 ha, obuhvaćeno granicom Plana, pripada administrativnoj teritoriji općine Novi Grad. Ograničeno je na jugositoku sa prostornom cjelinom Regulacionog plana „Bojnik-Dobroševići“, a preostali dio obuvata Plana graniči sa prostorom koji nije pokriven provedbeno-planskom dokumentacijom. Cilj izrade Plana bio je donošenje provedbeno planske osnove za područje koje je prema razvojnim planovima predviđeno pretežno za individualnu stambenu izgradnju. Planom su date mogućnosti nove izgradnje uz zadržavanje postojeće stambene izgradnje, planirana izgradnja i rekonstrukcija saobraćajne infrastrukture, kao i izgradnju primarne i sekundarne mreže komunalne i energetske infrastrukture, te opremanja naselja sadržajima društvene infrastrukture kapacitirane za nivo Mjesne zajednice. Planiranom rekonstrukcijom i opremanjem područja komunalnom i društvenom infrastrukturom i definisanjem uvjeta za sanaciju nestabilnih terena, daje se planska osnova za realizaciju na terenu u cilju poboljšanja uvjeta življenja na ovom prostoru. Na slobodnim neizgrađenim površinama u smislu optimalne organizacije i razmještaja objekata, planirana je izgradnja individualnih stambenih objekata, kao i stambeno poslovnih objekata. Izgradnja objekata društvene infrastrukture planirana je na prostoru koji bi predstavljao Centar mjesne zajednice, kao i u prizemljima planiranih objekata, uz ulicu Šehidska.

Područje obuhvaćeno granicom Plana nalazi se oko 5 km sjeveroistočno od centra Ilijaš u zoni Donje Misoče. Koncept prostorne organizacije potvrdio je položaj ulazne partije smještene na krajnjoj tačci pristupnog puta Ilijaš – Veliko Brdo – Mrakovo – groblje uz južnu granicu lokaliteta. Kičmu ukupne prostorne organizacije predstavlja centralna kolsko-pješačka saobraćajnica. Oko ovog centralnog prostora raspoređene su površine za sahranjivanje pojedinih konfesija dobijenih procjenom potrebnih grobnih mjesta. U kontaktu sa centralnim prostorom definisani su sekundarni ulazi na grobne površine pojedinih konfesija, čime se obezbjeđuje etapna izgradnja groblja. Predložena organizacija prostora groblja,uvažavajući naprijed navedene elemente data je kroz sljedeću namjen površina: a. ulazna partija b. površina za ukopavanje c. zaštitno zelenilo d. punkt za održavanje groblja e. centralna aleja groblja Konceptom prostorne organizacije utvrđene su i površine pod “zelenilom”, koje svojim elementima i funkcijom treba da upotpune organizaciju prostora i sa pejsažno-oblikovnog aspekta.

Detaljni planski dokument Urbanistički projekat "Šahinagića ulica - I faza" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Detaljni planski dokument Urbanistički projekat "Poslovno - sportski centar Trnovo" bazira se na usvojenoj politici korištenja zemljišta, strategijama i programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Period za koji se donosi planski dokument definiše se odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta. Detaljni planski dokumenti se međusobno usklađuju.

Područje površine 59,31 ha, obuhvaćeno granicom Plana ograničeno je na jugozapadu autoputem Sarajevo – Zenica, na jugoistoku prostornom cjelinom „Banovac“, na sjeverozapadu prostornom cjelinom „Podlugovi II“, na sjeveroistoku granica je ispod padinskog dijela paralelna sa lokalnim putem. Željeznička pruga Šamac – Sarajevo uz koju se nalazi i željeznička stanica „Podlugovi“, prolazi longitudinalno kroz centralni dio obuhvata i dijeli prostor na dva dijela. Osnovne postavke koncepta prostorne organizacije zasnovane su na sljedećem: - zadržavanje koncepta primarne saobraćajne mreže koji je definisan Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Ilijaš za period od 1986.do 2015. godine - sanacija postojećeg stanja i poboljšanje standarda i kvaliteta života stanovnika, opremanjem prostora potrebnom društvenom, komunalnom i saobraćajnom infrastrukturom - potrebe željezničkog saobraćaja, odnosno planirani kapaciteti su definsani na osnovu odrednica dobijenih od strane Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine. Postojeća jednokolosiječna magistralna željeznička pruga Šamac – Sarajevo je planirana kao dvokolosiječna, a postojeći industrijski kolosijeci za željezaru Ilijaš i za Misoču (koji su paralelni sa istom) zadržavaju se uz potrebno pomijeranje i korekciju trase kako bi se obezbijedili potrebni saobraćajno-tehnički uslovi za dodavanje drugog. Drugi kolosijek se dodaje sa istočne strane postojećeg kolosijeka (sa lijeve strane postojećeg kolosijeka za pravac Šamac – Sarajevo). U stanici je planirano 8 kolosijeka - ostvarivanje saobraćajne povezanosti naselja sa naseljima u kontaktnoj zoni, te poboljšanje sigurnosti pješaka rješavanjem pružnih prelaza ispod nivoa terena; - formiranje zona zaštitnog zelenila u skladu sa prostornim mogućnostima.