Predmet izrade Studije je utvrđivanje postojećeg stanja pokrivenosti terena Kantona Sarajevo po kategorijama upotrebe zemljišta, usklađenog s nomenklaturom i kodiranjem, a prema standardima CORINE Land Cover projekta (CLC) na nivou Evropske unije. CORINE klasifikacija je razvijena i prilagođena uslovima u Bosni i Hercegovini za mjerilo karte 1:5.000. Studija inventarizacije stanja i izrada baze podataka pokrivenosti i načina korištenja zemljišta Kantona Sarajevo u GIS tehnologiji urađena je upotrebom satelitskih snimaka iz 2006 godine, ortofoto snimaka iz 2008 godine u mjerilu 1:5.000, aero foto snimaka, postojeće pedološke karte mjerila 1:50.000, karte upotrebne vrijednosti zemljišta 1:10.000, te dodatnim terenskim istraživanjima i provjerama podataka. Osnovni ciljevi izrade Studije su da se: - ustanovi bilans stanja zemljišnih resursa, - ustanove kategorije pokrivenosti i upotrebe zemljišta, - izradi karta namjene površina, odnosno pokrivenosti i upotrebe zemljišta kojim će se razgraničiti produktivno zemljište (poljoprivredno i šumsko) od neproduktivnih zemljišnih površina (zemljište upotrijebljeno u druge svrhe). Kao finalni proizvod dobivena je sintezna karta 1:50.000 (baza podataka na 1:5.000), na kojoj su istaknute posebne vrijednosti prostora – šuma, šikare i rubni dijelovi šume, stanište, tradicionalni voćnjaci, uređeno kultivirano zemljište i sl., kao osnova budućeg planiranja razvoja Kantona Sarajevo i njegovog prostornog uređenja uz racionalnu primjenu i optimalno korištenje zemljišnih resursa.

Osnovni zadatak Studije Funkcija centraliteta glavnog grada bio je istražiti urbane mogućnosti razvoja Sarajeva i odrediti njegov razvojni koncept baziran na promjenama nivoa funkcija centraliteta nastalih njegovom novom geopolitičkom i prometnom pozicijom. Studija je struktuirana u pet poglavlja i to: Prvo poglavlje daje presjek kroz saznanja u najnovijim teoretskim razmatranjima materije o glavnim, internacionalnim i regionalnim gradovima svijeta te procesima globalizacije i globalnim trendovima. Drugo poglavlje obrađuje sarajevsku regiju kao metropolitansko područje (u nastajanju) i njegovu ulogu u razvojnim mogućnostima Sarajeva kao evropske metropole. Treće poglavlje obrađuje mrežu i sistem naselja u metropolitanskoj zoni Sarajeva. Dat je hijerarhijski prikaz centara sa analizom pokazatelja dostupnih za klasifikaciju naseobinskih sistema. Četvrto poglavlje razmatra mogućnosti razvoja prometa svih oblika i nivoa kao osnove u poticanu razvoja u prostoru, otvaranju gravitacijskih mogućnosti prostora prema centralnim mjestima, ujednačavanju razvoja metropolitanske zone, njene koherentnosti, uticaja metropole putem razvojnih osovina na razvoj regionalnih centrata u BiH i otvaranja same metropole prema regionalnom okruženju JI Evrope preko izgradnje autoputa na koridoru Vc. Peto poglavlje razmatra prostornu organizaciju metropole i metropolitanske zone Sarajeva, funkcije centraliteta glavnog grada i njihov potencijalni raspored u prostoru. Koncept prostorne organizacije uže metropolitanske zone dat je kao razvojni Model koji predviđa izrazito naglašenu koncentrirano urbaniziranu zonu metropole i njenog unutarnjeg pojasa i tzv. "zeleno" okruženje sa čitavim nizom ishodišnih, turističko naglašenih naselja.

Studija upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona Sarajevo je unapređenje i dobijanje novijih i kvalitetnijih podataka, što se postiglo prvenstveno radom u krupnijem mjerilu (urbana područja rađena u mjerilu 1:5.000) i korištenjem digitalnih ortofoto snimaka, a sve u cilju kvalitetnijeg planiranja korištenja prostora Kantona Sarajevo. Korištenje ortofoto snimaka omogućio je bolji uvid u nastale promjene u prostoru, kao i precizniju diferencijaciju zemljišnih površina (poljoprivredno, šumsko i izgrađeno zemljište). Još jedna od prednosti je detaljniji i jasniji prikaz pojedinih kategorija korištenja zemljišta, jer je moguće povući jasnije granice i uključiti neke površine koje nisu bile vidljive u prethodnim istraživanjima ovog tipa. Tu se prvenstveno misli na prijašnji problem predstavljanja površina po procentualnoj zastupljenosti pojedinih kategorija korištenja zemljišta, koje su tokom ovog istraživanja u potpunosti eliminisane, tako da je svaka površina sada predstavljena svojom jedinstvenom kategorijom. Studija upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona Sarajevo sadrži tekstualni i grafički dio obrađen u analognom i digitalnom obliku. Analiza i podaci su sačinjeni unutar GIS sistema. U Studiji su izdvojene bonitetne kategorije od najboljih do najlošijih zemljišta (I-VIII). Također, dat je opis po svakoj kategoriji na nivou općina i kantona u cjelosti, kao i po zonama proizvodne sposobnosti.

Vlada Kantona Sarajevo je na 32. sjednici održanoj 01.08.2019. godine donijela Odluku kojom se daje saglasnost na Elaborate o lokacijama reciklažnih dvorišta, niša i zelenih otoka sa lociranjem u prostorno-planskoj dokumentaciji i investicijskim planom (u nastavku teksta Elaborat) za područje devet općina Kantona Sarajevo čija je izrada utvrđena Planom upravljanja otpadom Kantona Sarajevo za period 2015-2020. godine („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 29/15). Elaborat je pripremljen od strane Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, a u saradnji sa Ministarstvom prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, općinama Kantona Sarajevo i KJKP „RAD“. Cilj izrade Elaborata je bio da se na osnovu analize postojećeg stanja infrastrukture za prikupljanje komunalnog otpada i prostornih mogućnosti Kantona Sarajevo, ponude moguća rješenja za nadogradnju postojeće infrastrukture koju će činiti zeleni otoci, reciklažna dvorišta, kante ili kontejneri za dvolinijski sistem prikupljanja otpada, a što bi u konačnici rezultiralo uspostavom sistema selektivnog prikupljanja, smanjenjem količina otpada za odlaganje i povećanjem stepena reciklaže svih vrsta otpada koje je moguće iskoristiti. U toku izrade Elaborata formirana je digitalna baza podataka u GIS softveru sa tačnim brojem i opisnim stanjem postojećih lokacija za prikupljanje otpada, te prijedlogom izgradnje nove infrastrukture sa posudama za selektivno prikupljanje otpada uz uvažavanje raspoloživog prostora. Sastavni dio Elaborata su tabelarni i grafički prikazi Postojećeg stanja i Projekcije razvoja infrastrukture za prikupljanje otpada, Investicijski plan kojim je utvrđen finansijski okvir, prioriteti i dinamika realizacije aktivnosti na izgradnji planirane infrastrukture, kao i Tehničke smjernice za projektiranje infrastrukture za prihvat otpada u kojim su, na bazi općih i tehničkih zahtjeva izgradnje infrastrukture za selektivno prikupljanje otpada, predstavljena idejna rješenja tipova zelenih otoka i reciklažnih dvorišta. Usvajanjem Elaborata osigurana su usmjerenja za planiranje lokacija za selektivno prikupljanje komunalnog otpada u postupku izrade detaljnih planskih dokumenata, a za što su odredbom člana 3. spomenute Odluke Vlade Kantona Sarajevo obavezujući Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i općine Kantona Sarajevo.

Digitalni model terena prikazuje teren sa svim njegovim reljefnim karakteristikama u trodimenzionalnoj perspektivi, u svrhu izrade izometrijske i hipsometrijske analize terena, te kalibraciju (ortorektrifikacije) satelitskih snimaka kako bi oni bili upotrbljivi u potpunosti za prostorno planiranje. Digitalni model terena (DTM) šireg područja Kantona Sarajevo (4.266 km2) rezolucije 5 metara, jedan je od podprojekata za potrebu izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo. Izvor podataka su vektorizovane izohipse i kote sa geodetskih planova u razmjeri 1:1000, 1:2500 i 1:5000. Digitalni model terene je izrađen s ciljem omogućavanja efikasnosti i tačnosti pri izradi prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, kvalitetnijeg upravljanja prostorom, bržem i efikasnijem pribavljanju dokumentacije za gradnju, te spriječavanja bespravne gradnje.

Studija privrednih djelatnosti urađena je za potrebe Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine kroz dvije faze. U prvoj fazi data je analiza i ocjena stanja privrede Kantona Sarajevo kao neophodne baze za rad na koncipiranju Prostornog plana a druga faza dala je mogućnosti daljeg razvoja privrede Kantona Sarajevo. U fokusu je bio razvoj industrije, odnosno djelatnosti koje generiraju GDP i koje su najznačajniji korisnici prostora, odnosno koje su najneposrednije povezane sa prostorom. U prvom poglavlju govori se o prostoru kao uvjetu života i neophodnosti planiranja njegova optimalnog korištenja, te o iskustvima drugih u kontekstu prostornog planiranja. Drugo poglavlje sadrži izvode iz razvojno-planske dokumentacije Grada i kasnije Kantona Sarajevo, projekcije budućeg razmještaja industrije na teritoriji Sarajeva, projekcije razvoja građevinarstva, te vizije osnovnih koncepata razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine. Prilikom izrade studije se naročito vodilo računa o «Evropskim perspektivama prostornog razvoja». U trećem poglavlju dat je prikaz i analiza razvoja privrede Kantona Sarajevo u poslijeratnom periodu, sa posebnim naglaskom na prikazu karakteristika strukture GDP Kantona. Analiza efekata korištenja poslovnih prostora preduzeća sa područja Kantona je izvršena na osnovu provedene ankete velikog broja privrednih subjekata. Četvrto poglavlje se odnosi na sagledavanje dostignutog nivoa razvijenosti Kantona Sarajevo sa osvrtom na djelatnosti koje generiraju GDP. Peti dio posvećen je problematici prostornog određenja privrednih djelatnosti sa posebnim osvrtom na industriju. Šesti dio elaborira metodologiju istraživanja i korištene instrumente anketiranja i uzorkovanja preduzeća sa područja Kantona Sarajevo. Takođe, analizirana je problematika zaštite okoliša sa prijedlogom planskog pristupa daljeg unapređenja. U sedmom dijelu prezentira je opća ocjena postojećeg stanja sa mogućnostima daljeg razvoja privrede Kantna Sarajevo u konstekstu prostornog planiranja. Osmi dio se odnosi na kratak i koncizan rezime ključnih nalaza provedenog istraživanja. Na kraju se, okviru devetog i desetog dijela prezentiraju prilozi, te korišteni izvori podataka i literatura. Dakle, osnovni cilj istraživanja privrednih djelatnosti na području Kantona Sarajevo u ovom projektu je stvaranje osnove za ocjenu stanja i planiranju efikasnog korištenja prostora u Kantonu Sarajevo.

Emisija je izbacivanje određenih materija iz izvora u atmosferu koje u određenim koncentracijama mogu biti štetne za ljude, biljke i životinje, te dobra stvorena prirodnim putem i radom čovjeka. Ove materije se, stoga, nazivaju zagađujuće materije. Emisije se mogu podijeliti na prirodne i emisije antropogenog porijekla. Prirodne emisije nastaju emitovanjem materija od strane živih bića (disanje), truljenjem, kao i iz drugih prirodnih procesa (eolske erozije, šumski požari). Emisije antropogenog porijekla nastaju u: 1. Energetskim objektima – npr. emisije nastale sagorijevanjem goriva za potrebe grijanja; 2. Industrijskim postrojenjima – emisije nastale iz tehnoloških procesa; 3. Stambenom sektoru - emisije nastale sagorijevanjem goriva u svrhu grijanja, kuhanja, pripreme potrošne tople vode i sl. u domaćinstvima; i 4. Saobraćaju. U energetske objekte spadaju termoelektrane, toplane, individualne kotlovnice za proizvodnju energije za grijanje i tehnološke potrebe. Cilj izrade registra je prikaz emisija, okolnosti i aktivnosti koje utiču na emisije u zrak. Registar emisija se radi za slijedeće zagađujuće materije zraka: sumpordioksid, nitrookside, ugljendioksid, ugljenmonoksid, amonijak, nitrozookside, metan, nemetanske ugljenvodonike, benzen i PM10.

Bespravna individualna stambena izgradnja pretvorila se u ozbiljnu smetnju i prijetnju gradu, njegovim žiteljima, njegovom organizovanom urbanom životu, njegovim prostorima, urbanim sadržajima, infrastrukturnim sistemima i svim drugim vrijednostima. U cilju pronalaska pravih rješenja za obuzdavanje bespravne izgradnje i potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine urađena je Studija valorizacije i sanacije bespravno izgrađenih objekata. U Studiji su pored korištenja svih raspoloživih podataka kojim raspolažu organi Kantona, Grada, općina i javnih preduzeća urađena i dodatna istraživanja na području svih općina i anketiranje velikog broja mjesnih zajednica kako bi se ranije postojeće spoznaje obogatile vjerodostojnim i svježim pokazateljima u cilju koncipiranja adekvatnijih prijedloga o putevima rješavanja ovog pitanja.

Osnovna namjera studije Demogradije i sistema naselja Kantona Sarajevo je ocijeniti demografsku situaciju na području Kantona Sarajevo s obzirom na posljedice rata koji je prouzrokovao značajno slabljenje demografskog sastava i raspodjele stanovništva. Računajući na činjenicu, da problematika razvoja naselja i stanovništva Kantona Sarajevo u velikoj mjeri zavisi od stanja u susjednim područjima, naravno ni to pitanje se nije zanemarilo u okviru proučavanja demografske problematike Kantona Sarajevo. Činjenica je da stanovništvo nije ''planska kategorija''u klasičnom smislu jer na razvoj stanovništva možemo uticati samo posredno, stvaranjem povoljnih društvenih, socijalnih, ekonomskih i prostornih uslova u nekom području. Sa tom tvrdnjom otvorena je šira problematika koordinacija između različitih planskih elemenata. Detaljna analiza ovih elemenata naravno nije bila svrha ovog projekta nego je pokušaj formulacije mjera za ostvarivanje postavljenih razvojnih ciljeva izraženih u broju stanovništva koji su bili postavljeni u ovom projektu. Naravno da su kod provjere rezultata ovog projekta i njihovog suočavanja sa potrebnim mjerama za realizaciju u praksi doći i do nekih korekcija upotrijebljenih parametra s posebnim obzirom na migracije. Na kraju je posebno upozoreno na potrebu da se kod upotrebe demografskih analiza u praksi često događa da se neki negativni trendovi upotrebljavaju kao planski cilj.

Studija ranjivosti Kantona Sarajevo je postupak vrednovanja prostornih karakteristika kod planiranja prostornog razvoja. Njena namjena je optimizacija raspodjele djelatnosti u prostoru iz ugla zaštite javnog interesa na području zaštite okoliša. Analizom cjelokupnog prostora istraživanja zaključuje se gdje je rizik za nastanak negativnih uticaja na okoliš, zbog karakteristika prostora, veći ili manji. Tako identificiramo okolišno najprimjernije lokacije za određene djelatnosti da bi izbjegli kasnije konflikte sa drugim korisnicima prostora, te zastupnicima javnog interesa. Izabrana metodologija izrade Studije u skladu je sa odredbama okolišnog i prostornog zakonodavstva sa stručnim usmjerenjima u pogledu metodologije i pristupa te sa preporukama EU. Studija ranjivosti razmatra sve kategorije razvoja koje su razrađene u Prostornom planu Kantona Sarajevo. Također vodi računa o postojećoj klasifikaciji planiranja i kratkoročnim i srednjoročnim razvojnim prijedlozima. Djelatnosti koje su se obrađivale su sljedeće: - stambena izgradnja (individualna stambena izgradnja, kolektivna stambena izgradnja, gradnja vikend naselja, gradnja turističkih naselja, društvena infrastruktura (škole, zdravstvene ustanove, kulturne ustanove i sl.) - poljoprivredne površine (agrarne operacije) - iskorištavanje mineralnih sirovina (kamenolomi, glinokopi) - rekreacija u prirodi (rekreacioni centri, skijališta, biciklističke staze itd.) - saobraćajna infrastruktura (saobraćajnice, terminali) - energetska infrastruktura (dalekovodi, gasovodi) - komunalna infrastruktura (groblja, deponije) - industrijske zone, skladišta - privredne zone (tehnološki parkovi, veliki trgovački centri, transportno-distribucijski centri).