Glavni izvor podataka o tlu u Bosni i Hercegovini je Osnovna pedološka karta u mjerilu 1:50.000. Projekat izrade Osnovne pedološke karte započeo je 1964. godine a implementirao ga je Agropedološki institut Sarajevo. Osnovna pedološka karta izrađena je na pedogenetskim principima. Područje BiH pokriveno je 71 list koji su cijeli unutar BiH i još 45 listova koji su uključivali površine pograničnih država. Metodologija istraživanja tla je dogovorena 1964. godine, a kompletiranje svih listova obavljeno je 1984. Gustina profila je bila približno 1/100 ha, a analitički laboratorijski podaci za profile (fizička i hemijska svojstva) uključeni su kao aneks za svaki list. Klasifikacija tla je zasnovana na genetsko-evolucionim principima, u kojima je tip tla bio osnovna jedinica sistema klasifikacije. Jedinice za mapiranje uključivale su informacije o tipu tla, podtipu, sorti, pa čak i formiranju tla. Morfološke i litološke karakteristike bile su glavni kriteriji za razlikovanje. Na karti tla BiH u mjerilu 1:50.000 identificirano je 1.176 kartirnih jedinica.

Poznavanje zemljišnih resursa je bitan preduslov za planiranje optimalnog načina korištenja zemljišta i ono zauzima ključno mjesto u strategiji razvoja svake zemlje. Ovaj problem naročito dolazi do izražaja u uslovima malog fonda obradivih površina, kao što je to slučaj za područje Kantona Sarajevo. Treba imati na umu da tlo nije svojina jedne generacije nego i niza generacija koje dolaze. Ocjenjujući značaj ugrožavanja zemljišta kao prirodnog resursa Kanton Sarajevo izrađena je Studija upotrebne vrijednosti zemljišta na području Kantona Sarajevo za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003 do 2023 godine. Cilj ove Studije je utvrditi bilanse i kvalitet zemljišta koje će poslužiti kao osnova budućeg planiranja razvoja Kantona i njegovog prostornog uređenja uz racionalnu primjenu i optimalno korištenje zemljišnih resursa. Osnovni cilj je da se buduća zaštita tla i unapređenje poljoprivrede zasniva na temeljima tzv. ekološke poljoprivrede, koja se danas u svijetu označava kao osnova za očuvanje tla i kvalitetnu proizvodnju. U studiji je upotrebljen sistem kategorizacije zemljišta «Land capability classification», prilagođen uslovima Bosne i Hercegovine, gdje je zemljište rangirano u osam kategorija od najboljih (I kategorija) do najlošijih (VIII kategorija). Izrada Studije zasnivala se na terenskim i kabinetskim radovima koji su imali za cilj izradu bonitetnih karata M 1:10.000 za svih devet općina Kantona Sarajevo kao i izradu karata agrozona i oštećenja zemljišta na istoj razmjeri.