Baza podataka „Kvalitet zraka Kantona Sarajevo“ obuhvata prostorne i atributne podatke o izvorima emisija zagađujućih materija, koncentracijama PM10, SO₂ i NO₂, te modelima disperzije zagađenja u atmosferi. Sastavni je dio informacionog sistema zaštite kvaliteta zraka Kantona Sarajevo, razvijenog u okviru digitalne Digitalne platforme Kantona Sarajevo. Podaci se prikupljaju, obrađuju i vizualizuju s ciljem praćenja stanja okoliša, identifikacije dominantnih izvora zagađenja i podrške donošenju mjera za poboljšanje kvaliteta zraka. Registar emisija obuhvata prirodne izvore (npr. biološki procesi, šumski požari) i emisije antropogenog porijekla koje nastaju u: Energetskim objektima (termoelektrane, toplane, kotlovnice), Industrijskim postrojenjima (tehnološki procesi), Stambenom sektoru (grijanje, kuhanje, priprema tople vode) i Saobraćaju (emisije iz vozila). Baza omogućava prostornu analizu koncentracija zagađujućih materija, simulaciju disperzije u urbanim i ruralnim sredinama, te povezivanje sa drugim prostornim slojevima u okviru Digitalne platforme i WebCity GIS aplikacije. Pristup podacima je omogućen putem standardizovanih web servisa (OGC WMS i OGC WFS), uz ograničenja pristupa definisana internim pravilima. Ova baza predstavlja ključni alat za institucije koje se bave zaštitom okoliša, prostornim planiranjem, akademskoj zajednici, javnosti, javnim zdravljem i kriznim upravljanjem, te doprinosi razvoju moderne e-uprave i transparentnosti rada javne uprave.

Vlada Kantona Sarajevo je na 32. sjednici održanoj 01.08.2019. godine donijela Odluku kojom se daje saglasnost na Elaborate o lokacijama reciklažnih dvorišta, niša i zelenih otoka sa lociranjem u prostorno-planskoj dokumentaciji i investicijskim planom (u nastavku teksta Elaborat) za područje devet općina Kantona Sarajevo čija je izrada utvrđena Planom upravljanja otpadom Kantona Sarajevo za period 2015-2020. godine („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 29/15). Elaborat je pripremljen od strane Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, a u saradnji sa Ministarstvom prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, općinama Kantona Sarajevo i KJKP „RAD“. Cilj izrade Elaborata je bio da se na osnovu analize postojećeg stanja infrastrukture za prikupljanje komunalnog otpada i prostornih mogućnosti Kantona Sarajevo, ponude moguća rješenja za nadogradnju postojeće infrastrukture koju će činiti zeleni otoci, reciklažna dvorišta, kante ili kontejneri za dvolinijski sistem prikupljanja otpada, a što bi u konačnici rezultiralo uspostavom sistema selektivnog prikupljanja, smanjenjem količina otpada za odlaganje i povećanjem stepena reciklaže svih vrsta otpada koje je moguće iskoristiti. U toku izrade Elaborata formirana je digitalna baza podataka u GIS softveru sa tačnim brojem i opisnim stanjem postojećih lokacija za prikupljanje otpada, te prijedlogom izgradnje nove infrastrukture sa posudama za selektivno prikupljanje otpada uz uvažavanje raspoloživog prostora. Sastavni dio Elaborata su tabelarni i grafički prikazi Postojećeg stanja i Projekcije razvoja infrastrukture za prikupljanje otpada, Investicijski plan kojim je utvrđen finansijski okvir, prioriteti i dinamika realizacije aktivnosti na izgradnji planirane infrastrukture, kao i Tehničke smjernice za projektiranje infrastrukture za prihvat otpada u kojim su, na bazi općih i tehničkih zahtjeva izgradnje infrastrukture za selektivno prikupljanje otpada, predstavljena idejna rješenja tipova zelenih otoka i reciklažnih dvorišta. Usvajanjem Elaborata osigurana su usmjerenja za planiranje lokacija za selektivno prikupljanje komunalnog otpada u postupku izrade detaljnih planskih dokumenata, a za što su odredbom člana 3. spomenute Odluke Vlade Kantona Sarajevo obavezujući Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i općine Kantona Sarajevo.

Studija stabilnosti terena Kantona Sarajevo rađena je za potrebe Prostornog plana Kantona Sarajevo 2003. - 2023. godine. Cilj ovog projekta je bio dobiti cjelovitu informaciju o kategorijama stabilnosti terena Kantona Sarajevo, lokacijama klizišta, pogodnosti terena za gradnju objekata, seizmotektonskim karakteristikama terena, kriznim područjima sa aspekta prostornog planiranja, uslovima planiranja i izgradnje na pojedinim kategorijama terena i na kraju digitalnu grafičku i pisanu bazu podataka u GIS okruženju.

Zemljište je ključan faktor za osiguranje održivog razvoja, kako u njegovoj komponenti zaštite okoliša, tako i vezano za društvenu i privrednu komponentu. Kao oskudan prirodni resurs, osnova je postojanju svih ekosistema i života na Zemlji općenito, te je predmet institucionalne zaštite okoliša. Zemljište je jednako predmet privrednog i društvenog razvoja, jer generira bogatstvo i investicije, a istodobno daje društvenu sigurnost njegovim uživateljima. Ocjenjujući značaj ugrožavanja zemljišta kao prirodnog resursa Kanton Sarajevo izrađena je Studija upotrebne vrijednosti zemljišta na području Kantona Sarajevo za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2023. do 2043. godine. Cilj ove Studije je utvrditi bilanse i kvalitet zemljišta koje će poslužiti kao osnova budućeg planiranja razvoja Kantona i njegovog prostornog uređenja uz racionalnu primjenu i optimalno korištenje zemljišnih resursa. Osnovni cilj je da se buduća zaštita tla i unapređenje poljoprivrede zasniva na temeljima tzv. ekološke poljoprivrede, koja se danas u svijetu označava kao osnova za očuvanje tla i kvalitetnu proizvodnju. U studiji je upotrebljen sistem kategorizacije zemljišta «Land capability classification», prilagođen uslovima Bosne i Hercegovine, gdje je zemljište rangirano u osam kategorija od najboljih (I kategorija) do najlošijih (VIII kategorija). Izrada Studije zasnivala se na terenskim i kabinetskim radovima koji su imali za cilj izradu bonitetnih karata M 1:10.000 za svih devet općina Kantona Sarajevo kao i izradu karata agrozona i oštećenja zemljišta na istoj razmjeri. Održivi razvoj postaje jedan od prioritetnih zadataka za sistem upravljanja zemljištem sa dva osnovna cilja: 1. unaprijediti i održati osnovne funkcije zemljišnog prostora koje su esencijalne za ljudsko blagostanje i ekosistem; 2. dizajnirati i primijeniti metode, mjere i akcije koje će spriječiti pogoršanje svojstava zemljišnog prostora koje bi uticalo na esencijalne funkcije tla. Glavni cilj projekta „Upotrebna vrijednost i višenamjensko vrednovanje poljoprivrednih površina Kantona Sarajevo“ je ažuriranje postojeće baze podataka i tematskih podloga iz 2011. godine, agroekološka reonizacija prostora, te izrada kriterijuma i uputstava za korištenje poljoprivrednog zemljišta za druge namjene, što u konačnici treba da rezultira kvalitetnom osnovom za izradu novog Prostornog plana KS. Kao glavni zadaci projekta ističu se: inventarizacija stanja i ažuriranje podataka o zemljišnom pokrivaču KS, definisanje upotrebne vrijednosti poljoprivrednih površina, agroekološka reonizacija poljoprivrednih površina sa stanovišta održivog razvoja poljoprivrede i ruralnih područja, izrada kriterijuma i uputstava za korištenje poljoprivrednog zemljišta za druge namjene.

Obuhvat prirodnog naslijeđa “Vodopad Skakavac” se nalazi u sjevernom dijelu Kantona Sarajevo. Ukupna teritorija obuhvata dijelove četiri administrativne općine: Stari Grad, Centar, Vogošća i Ilijaš na ukupnoj površini od 1430,7 ha. Zahvata prostor južnih obronaka Ozrena, vrha i sjevernih padina brda Bukovik. Teren obuhvaćenog područja je izrazito planinski, većim dijelom strm i naget u više pravaca, karakteristično valovit sa dubokim usjekom Peračkog potoka koji svojim tokom po pravcu istok-zapad dijeli ukupan teritorij na dvije cjeline. Evidentirani geomorfološki spomenici unutar obuhvata su klisure ili dijelovi klisura vodotoka: Babinog potoka, Peračkog potoka, Sušice, Stublinskog potoka, Jasikovice, te geomorfološke formacije Crvene Stijene, Kečina Stijena, Vranjska Stijena i Uževica. Područje je svoj značaj i pravnu zaštitu dobilo prije svega po osnovu ključne vrijednosti obuhvata koju predstavlja hidrološki spomenik vodopad Skakavac visine 98 m. Područje se odlikuje velikim bogatstvom vegetacijskih vrsta i faunističkom raznovrsnošću. Zakonom o proglašenju šireg područja vodopada "Skakavac" Spomenikom prirode („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 11/10) su utvrđene granice obuhvata, području je dodijeljena III kategorija prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) – Spomenik prirode, i u skladu s tim izvršeno je zoniranje prostora, te određene mjere zaštite i intervencije u zaštićenom području. Prostor Spomenika prirode „Vodopad Skakavac“ je od posebnog značaja za Kanton Sarajevo te je Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj: 26/06, 4/11, 22/17) utvrđena obaveza izrade Prostornog plana posebnog područja prirodnog naslijeđa "Vodopad Skakavac" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 32/09, 38/16). Uvažavajući mjere zaštite Prostorni plan definiše namjene prostora kako bi korištenje prirodnih vrijednosti bilo u funkciji očuvanja dobara prirodnog naslijeđa, naučnih istraživanja, ekološke edukacije, te rekreacije i turizma u svim sezonama tokom godine.

Klizišta predstavljaju prirodne geodinamičke procese pri kojima dolazi do pomicanja mase zemljišta, stijenja ili usitnjenog materijala niz padinu pod djelovanjem gravitacije. Nastaju kao rezultat kombiniranog utjecaja geoloških, klimatskih i antropogenih faktora, a njihove posljedice uključuju: oštećenje i uništavanje puteva, stambenih objekata i infrastrukture, gubitak poljoprivrednog zemljišta, ugrožavanje ljudskih života i imovine, itd. Za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003–2023. godine, rađena je Studija stabilnosti terena Kantona Sarajevo, kojom su prikupljeni lokacijski podaci o klizištima i formirana sveobuhvatna baza podataka. Ta baza je naknadno ažurirana kroz detaljna istraživanja u okviru izrade regulacionih planova, te danas predstavlja ključni alat u prostornom planiranju. Zahvaljujući njoj moguće je: identifikovati rizične zone, primijeniti odgovarajuće mjere zaštite, osigurati siguran i održiv razvoj naselja, itd. Geometrijski prikaz klizišta u bazi definiran je kao poligon, uz sljedeće atribute: naziv klizišta, lokacija, općina, stanje klizišta (registrovano – crvena boja; sanirano – zelena boja) Baza podataka je dostupna nadležnim upravnim organima (općinama, ministarstvima i drugim institucijama) putem WebCity GIS aplikacije, koristeći standardizirane web servise: OGC WMS i OGC WFS.

Topografska karta 1:5000 urbanog područja Kantona Sarajevo ima višestruki značaj koji se ogleda kroz: - dobijanje ažurnih podloga za izradu urbanističkih planova, odnosno urbanističke dokumentacije, - dobijanje digitalnog modela terena koji služi za različite analize, - formiranje inicijalne baze Topografskog informacionog Sistema koja je urađena prema smjernicama i specifikacijama koje se baziraju na INSPIRE direktivama. Topografska karta urbanog područja Kantona Sarajevo je urađena za područje  površine 300 km2 koje je pokriveno sa 76 listova u razmjeri 1:5000.

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo je kroz projekat „Ažuriranje osnovne topografske karte 1:5.000 urbanih područja Kantona Sarajevo“ – Faza 2: Prikupljanje podataka o visini objekata, izradio 3D model urbanih područja Kantona Sarajeva. 3D objekti urbanih područja Kantona Sarajevo definisani su sa njihovim prostornim položajem (osnovom) i visinom. 3D geometrija objekata, za kreiranje 3D modela urbanih područja Kantona Sarajevo, dobijena je podizanjem konture objekta na apsolutnu visinu i izduženom za visinu objekta, čime se dobija objekat detaljnosti LoD1. U LoD1 model zgrade je predstavljen u blok modelu zgrada. Ova geometrija je postavljena u prostornu bazu podataka (Microsoft SQL) sa atributima: apsolutna visina dna objekta, apsolutna visina vrha objekta i relativna visina ovjekta. Geometrija se može vidjeti u aplikacijama koje podržavaju 3D (npr. direktno u ArcScene). Aero fotografije su korišćene za dobijanje oblaka tačaka za određivanje najviše tačke objekta, a DTM urbanog područja Sarajeva je korišćen za određivanje visine tačke objekta na tlu. Ovakav prikaz objekata (LoD1) dovoljan je za prostornu analizu na nivou urbanističkog plana (npr. procjena gustine naseljenosti, proračun građevinske bruto površine (BGP), simulacija i modeliranje ventiliranih urbanih koridora, stvaranje pametnog digitalnog grada itd.). Kako bi zadovoljio potražnju za efikasnom vizualizacijom 3D modela gradova, novi Open Geospatial Consortium (OGC) kreirao je CityGML koji definira 3D model grada u pet različitih nivoa detalja. CityGML je otvoreni model podataka za skladištenje i razmjenu 3D modela gradova. Koristeći OGC standarde za razmjenu prostornih podataka Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo kreirao je WMS (Web Map Service): 3D model urbanoih područja Kantona Sarajevo.

Predmet izrade Studije je utvrđivanje postojećeg stanja pokrivenosti terena Kantona Sarajevo po kategorijama upotrebe zemljišta, usklađenog s nomenklaturom i kodiranjem, a prema standardima CORINE Land Cover projekta (CLC) na nivou Evropske unije. CORINE klasifikacija je razvijena i prilagođena uslovima u Bosni i Hercegovini za mjerilo karte 1:5.000. Studija inventarizacije stanja i izrada baze podataka pokrivenosti i načina korištenja zemljišta Kantona Sarajevo u GIS tehnologiji urađena je upotrebom satelitskih snimaka iz 2006 godine, ortofoto snimaka iz 2008 godine u mjerilu 1:5.000, aero foto snimaka, postojeće pedološke karte mjerila 1:50.000, karte upotrebne vrijednosti zemljišta 1:10.000, te dodatnim terenskim istraživanjima i provjerama podataka. Osnovni ciljevi izrade Studije su da se: - ustanovi bilans stanja zemljišnih resursa, - ustanove kategorije pokrivenosti i upotrebe zemljišta, - izradi karta namjene površina, odnosno pokrivenosti i upotrebe zemljišta kojim će se razgraničiti produktivno zemljište (poljoprivredno i šumsko) od neproduktivnih zemljišnih površina (zemljište upotrijebljeno u druge svrhe). Kao finalni proizvod dobivena je sintezna karta 1:50.000 (baza podataka na 1:5.000), na kojoj su istaknute posebne vrijednosti prostora – šuma, šikare i rubni dijelovi šume, stanište, tradicionalni voćnjaci, uređeno kultivirano zemljište i sl., kao osnova budućeg planiranja razvoja Kantona Sarajevo i njegovog prostornog uređenja uz racionalnu primjenu i optimalno korištenje zemljišnih resursa.

Studija optimalnog snabdijevanja energijom Kantona Sarajevo je alat prostornog plana Kantona Sarajevo, te obuhvata usmjerenja u pogledu strukture energentata, mjere za uvođenje energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, te je osnov za određivanje optimalnog načina grijanja pojedinih tipova naselja što je primjenjivo kod izrade urbanistiĉkog i planova namjene prostora nižeg reda. Studijom se analizira dosadašnji razvoj komunalne energetike, daje ocjenu stanja komunalnih organizacija iz oblasti energetike, te posebno i naglašeno mjere za savremeno upravljanje korištenjem energije. Iako se radi o studiji, autori su nastojali da u Sutdiju ugrade mnoge elemente energetske strategije, kako bi se poboljšala njenja primjenjivost u praksi. Efikasnost korištenja energije se uvijek može poboljšavati. Obično su potrebna manja sredstva za racionaliaciju potrošnje energije, nego za proizvodnju novih količina energije, ali često nedostaju organizacione forme za uvođenje povećanja energijske efikasnosti. Energijska efikasnost je danas imperativ razvoja. Organizacija za povećanje energijske efikasnosti se postiče kroz sistem energijskog upravljanja). U tom smislu je predložen integralni sistem upravljanja energijom u Kantonu koji predviđa osnivanje agencije ili ureda za upravljanje enrgijom, posebno upravljanje potrošnjom energije u budţetskim ustanovama, uvođenje energijskog certificiranja zgrada te podsticanje razvoja ESCO koncepta.