Baza podataka „Kvalitet zraka Kantona Sarajevo“ obuhvata prostorne i atributne podatke o izvorima emisija zagađujućih materija, koncentracijama PM10, SO₂ i NO₂, te modelima disperzije zagađenja u atmosferi. Sastavni je dio informacionog sistema zaštite kvaliteta zraka Kantona Sarajevo, razvijenog u okviru digitalne Digitalne platforme Kantona Sarajevo. Podaci se prikupljaju, obrađuju i vizualizuju s ciljem praćenja stanja okoliša, identifikacije dominantnih izvora zagađenja i podrške donošenju mjera za poboljšanje kvaliteta zraka. Registar emisija obuhvata prirodne izvore (npr. biološki procesi, šumski požari) i emisije antropogenog porijekla koje nastaju u: Energetskim objektima (termoelektrane, toplane, kotlovnice), Industrijskim postrojenjima (tehnološki procesi), Stambenom sektoru (grijanje, kuhanje, priprema tople vode) i Saobraćaju (emisije iz vozila). Baza omogućava prostornu analizu koncentracija zagađujućih materija, simulaciju disperzije u urbanim i ruralnim sredinama, te povezivanje sa drugim prostornim slojevima u okviru Digitalne platforme i WebCity GIS aplikacije. Pristup podacima je omogućen putem standardizovanih web servisa (OGC WMS i OGC WFS), uz ograničenja pristupa definisana internim pravilima. Ova baza predstavlja ključni alat za institucije koje se bave zaštitom okoliša, prostornim planiranjem, akademskoj zajednici, javnosti, javnim zdravljem i kriznim upravljanjem, te doprinosi razvoju moderne e-uprave i transparentnosti rada javne uprave.

Pristupi izradi separata je utemeljen na realnoj potrebi da se proces poboljšanja saobraćajnog sistema razvojno usmjeri. Smjernice opšteg razvoja Kantona za period do 2023. godine su neophodne. Krucijalni faktori uticaja na životne funkcije u gradu, veličinu i strukturu grada, ekonomiju i društvene odnose su struktura saobraćajnog sistema i upravljanje podsistemima u takvoj strukturi. Dakle, efikasnost, kapacitet, brzina, tehnologija, kvalitet, troškovi i uticaj na okolinu su indikatori koje treba uključiti pri optimizaciji saobraćajnog sistema i njegovog upravljanja. Studija saobraćaja se sastoji iz više separata a to su: a) Separat Centralno upravljanje saobraćajem na području Kantona Sarajevo b) Separat Uticaj na okolinu - Kanton Sarajevo c) Separat Robni tokovi na području Kantona Sarajevo d) Separat Mreža saobraćajnica e) Separat Uticaj socio-ekonomskih parametara na veličinu saobraćaja (kretanja) f) Separat Analiza saobraćaja na mreži saobraćajnica Sarajevskog kantona g) Separat Mirujući saobraćaj h) Separat Javnog prevoza putnika, gradskog i prigradskog i) Separat željeznički saobraćaj j) Separat zračni saobraćaj.

Studija upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona Sarajevo je unapređenje i dobijanje novijih i kvalitetnijih podataka, što se postiglo prvenstveno radom u krupnijem mjerilu (urbana područja rađena u mjerilu 1:5.000) i korištenjem digitalnih ortofoto snimaka, a sve u cilju kvalitetnijeg planiranja korištenja prostora Kantona Sarajevo. Korištenje ortofoto snimaka omogućio je bolji uvid u nastale promjene u prostoru, kao i precizniju diferencijaciju zemljišnih površina (poljoprivredno, šumsko i izgrađeno zemljište). Još jedna od prednosti je detaljniji i jasniji prikaz pojedinih kategorija korištenja zemljišta, jer je moguće povući jasnije granice i uključiti neke površine koje nisu bile vidljive u prethodnim istraživanjima ovog tipa. Tu se prvenstveno misli na prijašnji problem predstavljanja površina po procentualnoj zastupljenosti pojedinih kategorija korištenja zemljišta, koje su tokom ovog istraživanja u potpunosti eliminisane, tako da je svaka površina sada predstavljena svojom jedinstvenom kategorijom. Studija upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona Sarajevo sadrži tekstualni i grafički dio obrađen u analognom i digitalnom obliku. Analiza i podaci su sačinjeni unutar GIS sistema. U Studiji su izdvojene bonitetne kategorije od najboljih do najlošijih zemljišta (I-VIII). Također, dat je opis po svakoj kategoriji na nivou općina i kantona u cjelosti, kao i po zonama proizvodne sposobnosti.

Stručno mišljenje je akt stručnih institucija, javnih preduzeća ili nadležnih organa kojima se potvrđuje da je planirana gradnja u skladu sa posebnim propisima i tehničkim uslovima iz njihove nadležnosti. Zavod za planiranje razvoja KS je ključni subjekt za izdavanje stručnih mišljenja unutar Kantona Sarajevo kada je riječ o urbanističkom i prostornom planiranju, naročito u sljedećim slučajevima kada je planska dokumentacija nekompletna ili nije donijeta, kada se trebaju tumačiti odredbe planova, potom kada općine traže mišljenja za svoje postupke odobravanja građenja i urbanističkih saglasnosti, te kada se radi na planovima višeg nivoa (prostorni, urbanistički) i infrastrukturnim pitanjima. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo od 2007. godine vodi i redovno ažurira bazu izdatih stručnih mišljenja na području Kantona Sarajevo. Svaka saglasnost u bazi je prikazana geometrijski kao poligon ili linija, uz sljedeće atribute: vrsta objekta, način rješavanja, općina, katastarska općina, katastarska čestica, klasifikacijska oznaka općine, datum izdavanja, interna oznaka Zavoda, godina unosa u bazu, podaci o podnosiocu zahtjeva (ime, prezime, adresa). Baza podataka je dostupna organima uprave (općine, ministarstva i dr.) putem WebCity GIS aplikacije, koristeći standardizirane web servise: OGC WMS i OGC WFS. Ovaj sistem omogućava transparentan, efikasan i prostorno precizan uvid u izdata stručna mišljenja, čime se olakšava planiranje, kontrola i upravljanje prostornim razvojem Kantona Sarajevo.

Studija optimalnog snabdijevanja energijom Kantona Sarajevo je alat prostornog plana Kantona Sarajevo, te obuhvata usmjerenja u pogledu strukture energentata, mjere za uvođenje energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, te je osnov za određivanje optimalnog načina grijanja pojedinih tipova naselja što je primjenjivo kod izrade urbanistiĉkog i planova namjene prostora nižeg reda. Studijom se analizira dosadašnji razvoj komunalne energetike, daje ocjenu stanja komunalnih organizacija iz oblasti energetike, te posebno i naglašeno mjere za savremeno upravljanje korištenjem energije. Iako se radi o studiji, autori su nastojali da u Sutdiju ugrade mnoge elemente energetske strategije, kako bi se poboljšala njenja primjenjivost u praksi. Efikasnost korištenja energije se uvijek može poboljšavati. Obično su potrebna manja sredstva za racionaliaciju potrošnje energije, nego za proizvodnju novih količina energije, ali često nedostaju organizacione forme za uvođenje povećanja energijske efikasnosti. Energijska efikasnost je danas imperativ razvoja. Organizacija za povećanje energijske efikasnosti se postiče kroz sistem energijskog upravljanja). U tom smislu je predložen integralni sistem upravljanja energijom u Kantonu koji predviđa osnivanje agencije ili ureda za upravljanje enrgijom, posebno upravljanje potrošnjom energije u budţetskim ustanovama, uvođenje energijskog certificiranja zgrada te podsticanje razvoja ESCO koncepta.

Zemljište je ključan faktor za osiguranje održivog razvoja, kako u njegovoj komponenti zaštite okoliša, tako i vezano za društvenu i privrednu komponentu. Kao oskudan prirodni resurs, osnova je postojanju svih ekosistema i života na Zemlji općenito, te je predmet institucionalne zaštite okoliša. Zemljište je jednako predmet privrednog i društvenog razvoja, jer generira bogatstvo i investicije, a istodobno daje društvenu sigurnost njegovim uživateljima. Ocjenjujući značaj ugrožavanja zemljišta kao prirodnog resursa Kanton Sarajevo izrađena je Studija upotrebne vrijednosti zemljišta na području Kantona Sarajevo za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2023. do 2043. godine. Cilj ove Studije je utvrditi bilanse i kvalitet zemljišta koje će poslužiti kao osnova budućeg planiranja razvoja Kantona i njegovog prostornog uređenja uz racionalnu primjenu i optimalno korištenje zemljišnih resursa. Osnovni cilj je da se buduća zaštita tla i unapređenje poljoprivrede zasniva na temeljima tzv. ekološke poljoprivrede, koja se danas u svijetu označava kao osnova za očuvanje tla i kvalitetnu proizvodnju. U studiji je upotrebljen sistem kategorizacije zemljišta «Land capability classification», prilagođen uslovima Bosne i Hercegovine, gdje je zemljište rangirano u osam kategorija od najboljih (I kategorija) do najlošijih (VIII kategorija). Izrada Studije zasnivala se na terenskim i kabinetskim radovima koji su imali za cilj izradu bonitetnih karata M 1:10.000 za svih devet općina Kantona Sarajevo kao i izradu karata agrozona i oštećenja zemljišta na istoj razmjeri. Održivi razvoj postaje jedan od prioritetnih zadataka za sistem upravljanja zemljištem sa dva osnovna cilja: 1. unaprijediti i održati osnovne funkcije zemljišnog prostora koje su esencijalne za ljudsko blagostanje i ekosistem; 2. dizajnirati i primijeniti metode, mjere i akcije koje će spriječiti pogoršanje svojstava zemljišnog prostora koje bi uticalo na esencijalne funkcije tla. Glavni cilj projekta „Upotrebna vrijednost i višenamjensko vrednovanje poljoprivrednih površina Kantona Sarajevo“ je ažuriranje postojeće baze podataka i tematskih podloga iz 2011. godine, agroekološka reonizacija prostora, te izrada kriterijuma i uputstava za korištenje poljoprivrednog zemljišta za druge namjene, što u konačnici treba da rezultira kvalitetnom osnovom za izradu novog Prostornog plana KS. Kao glavni zadaci projekta ističu se: inventarizacija stanja i ažuriranje podataka o zemljišnom pokrivaču KS, definisanje upotrebne vrijednosti poljoprivrednih površina, agroekološka reonizacija poljoprivrednih površina sa stanovišta održivog razvoja poljoprivrede i ruralnih područja, izrada kriterijuma i uputstava za korištenje poljoprivrednog zemljišta za druge namjene.

Prostor Bijambara se nalazi na sjevernom dijelu Kantona Sarajevo i Općine Ilijaš, neposredno uz magistralnu cestu Sarajevo-Tuzla i zahvata površinu od 497,0 ha. Ovo područje predstavlja izrazitu planinsku oblast određenu geomorfološkim i hidrološkim osobenostima. Evidentirane vrijednosti prirodne baštine su geomorfološki spomenici – pećine. Područje Bijambara je svoj značaj i pravnu zaštitu dobilo prije svega po osnovu prisutnih geomorfoloških fenomena evidentiranih u sklopu kompleksa pećina i ponora na sjevernom dijelu obuhvata. Područje se odlikuje velikim bogatstvom vegetacijskih vrsta i faunističkom raznovrsnošću. Zakonom o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Bijambare" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 21/03, 36/09, 6/10) su utvrđene granice obuhvata, području je dodijeljena V kategorija prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) - Zaštićeni pejzaž, i u skladu s tim izvršeno je zoniranje prostora, te određene mjere zaštite i intervencije u zaštićenom području. Prostor Bijambara je od posebnog značaja za Kanton Sarajevo te je Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj: 26/06, 4/11, 22/17) utvrđena obaveza izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž "Bijambare" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 23/09, 27/10). Uvažavajući mjere zaštite Prostorni plan definiše namjene prostora kako bi korištenje prirodnih vrijednosti bilo u funkciji očuvanja pejzaža, naučnih istraživanja, ekološke edukacije, te rekreacije i turizma u svim sezonama tokom godine.

U okviru sistema lokalne samouprave na području Kantona Sarajevo, mjesna zajednica predstavlja obavezan i najbliži oblik organizovanja građana u jedinici lokalne vlasti. Na nivou općina i Grada Sarajeva, mjesne zajednice omogućavaju direktno učešće stanovništva u procesima odlučivanja, planiranja i realizacije lokalnih inicijativa. Odlukom o osnivanju mjesne zajednice definišu se njen naziv, sjedište, teritorijalno područje i organizaciona struktura. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo od 2003. godine vodi i redovno ažurira bazu podataka granica mjesnih zajednica za sve općine i Grad Sarajevo. Ova baza predstavlja jedinstveni prostorni registar koji omogućava precizno definisanje administrativnih granica mjesnih zajednica. Granice su prikazane geometrijski kao poligoni, uz sljedeće ključne atribute: Naziv općine i Naziv mjesne zajednice. Baza je dostupna svim relevantnim institucijama – općinama, Gradskom uredu, kantonalnim ministarstvima i drugim organima uprave – putem WebCity GIS aplikacije, koristeći standardizirane web servise: OGC WMS i OGC WFS. Ova digitalna infrastruktura omogućava efikasnije planiranje, koordinaciju i upravljanje lokalnim razvojem, te doprinosi transparentnosti i dostupnosti prostornih informacija svim nivoima vlasti u Kantonu Sarajevo.

Poznavanje zemljišnih resursa je bitan preduslov za planiranje optimalnog načina korištenja zemljišta i ono zauzima ključno mjesto u strategiji razvoja svake zemlje. Ovaj problem naročito dolazi do izražaja u uslovima malog fonda obradivih površina, kao što je to slučaj za područje Kantona Sarajevo. Treba imati na umu da tlo nije svojina jedne generacije nego i niza generacija koje dolaze. Ocjenjujući značaj ugrožavanja zemljišta kao prirodnog resursa Kanton Sarajevo izrađena je Studija upotrebne vrijednosti zemljišta na području Kantona Sarajevo za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003 do 2023 godine. Cilj ove Studije je utvrditi bilanse i kvalitet zemljišta koje će poslužiti kao osnova budućeg planiranja razvoja Kantona i njegovog prostornog uređenja uz racionalnu primjenu i optimalno korištenje zemljišnih resursa. Osnovni cilj je da se buduća zaštita tla i unapređenje poljoprivrede zasniva na temeljima tzv. ekološke poljoprivrede, koja se danas u svijetu označava kao osnova za očuvanje tla i kvalitetnu proizvodnju. U studiji je upotrebljen sistem kategorizacije zemljišta «Land capability classification», prilagođen uslovima Bosne i Hercegovine, gdje je zemljište rangirano u osam kategorija od najboljih (I kategorija) do najlošijih (VIII kategorija). Izrada Studije zasnivala se na terenskim i kabinetskim radovima koji su imali za cilj izradu bonitetnih karata M 1:10.000 za svih devet općina Kantona Sarajevo kao i izradu karata agrozona i oštećenja zemljišta na istoj razmjeri.

Studija ranjivosti Kantona Sarajevo je postupak vrednovanja prostornih karakteristika kod planiranja prostornog razvoja. Njena namjena je optimizacija raspodjele djelatnosti u prostoru iz ugla zaštite javnog interesa na području zaštite okoliša. Analizom cjelokupnog prostora istraživanja zaključuje se gdje je rizik za nastanak negativnih uticaja na okoliš, zbog karakteristika prostora, veći ili manji. Tako identificiramo okolišno najprimjernije lokacije za određene djelatnosti da bi izbjegli kasnije konflikte sa drugim korisnicima prostora, te zastupnicima javnog interesa. Izabrana metodologija izrade Studije u skladu je sa odredbama okolišnog i prostornog zakonodavstva sa stručnim usmjerenjima u pogledu metodologije i pristupa te sa preporukama EU. Studija ranjivosti razmatra sve kategorije razvoja koje su razrađene u Prostornom planu Kantona Sarajevo. Također vodi računa o postojećoj klasifikaciji planiranja i kratkoročnim i srednjoročnim razvojnim prijedlozima. Djelatnosti koje su se obrađivale su sljedeće: - stambena izgradnja (individualna stambena izgradnja, kolektivna stambena izgradnja, gradnja vikend naselja, gradnja turističkih naselja, društvena infrastruktura (škole, zdravstvene ustanove, kulturne ustanove i sl.) - poljoprivredne površine (agrarne operacije) - iskorištavanje mineralnih sirovina (kamenolomi, glinokopi) - rekreacija u prirodi (rekreacioni centri, skijališta, biciklističke staze itd.) - saobraćajna infrastruktura (saobraćajnice, terminali) - energetska infrastruktura (dalekovodi, gasovodi) - komunalna infrastruktura (groblja, deponije) - industrijske zone, skladišta - privredne zone (tehnološki parkovi, veliki trgovački centri, transportno-distribucijski centri).