Projekat „Monitoring biodiverziteta nešumskih fitocenoza na području Spomenika prirode Vrelo Bosne i biodiverziteta šumskih ekosistema na području Spomenika prirode Skakavac“ predstavlja osnovu za uspostavu monitoringa na zaštićenim područjima uvažavajući najnovija saznanja iz obasti očuvanja životne sredine, važeće zakonske propise Federacije Bosne i Hercegovine, kao i međunarodne strateške sporazume i Konvencije. Istraživanjem koje je trajalo godinu dana, postignuti su značajni rezultati u procjeni i definiranju nultog stanja. Uvažavajući sve zakonske komponente kao i rezultate istraživanja predstavljen je model monitoringa sa svim pripadajućim elementima.

Na području ZP Bijambare evidentirano je 8 speleoloških objekata od kojih se Srednja koristi u turističke svrhe. Za potrebe zaštite ovih vrijednih ekosistema izvršen je monitoring mikroklimatskih uslova u pećini s ciljem ispitivanja svih uticaja i abiotskih i biotskih na ove vrijeden ekosisteme.Pored navedenoga izvršena je inventarizacijai monitoring šišmiša, kao značajnjih predstavnika faune na ovome prostoru.

Projekat Analiza stanja i preispitivanje kategorije zaštićenih područja Kantona Sarajevo (II. faza) je realiziran za potrebe Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, a uspostavljen u cilju sagledavanja uspješnosti mjera koje se, u svrhu zaštite biološkog, geološkog i kulturnog diverziteta, provode na zaštićenim prirodnim područjima. Projektom su obuhvaćena tri zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo (Spomenik prirode Skakavac, Spomenik prirode Vrelo Bosne i Zaštićeni pejzaž Bijambare). Osnovu projektnog zadatka predstavljala je postojeća dokumentacija koja se odnosi na predmetni obuhvat, kao i terenska istraživanja na osnovu kojih se utvrđuje stanje, dalje mjere zaštite i utvrđivanje kategorije zaštite.

Projekat je proveden kroz nekoliko aktivnosti i faza u cilju analize stanja prirodnih vrijednosti, te definisanju jasnih mjera sanacije i revitalizacije u skladu sa trenutnim stanjem. Tokom projekta su, pored rezultata terenskih istraživanja iskorištena (iz 2020. godine) i naučna saznanja o sastavu različitih biljnih i životinjskih zajednica i staništa.postignuti rezultati doprinose dugoročnom cilju koji se odnosi na doprinos očuvanju lokaliteta kroz razvoj ekološke svijesti, svijesti o značaju prirodne i kulturne baštine, te podizanje stepena odgovornosti svakog pojedinca u procesima očuvanja predmetnog prostora i šire okoline. Ovdje je posebno važno naglasiti za lokalitet Vrutci sve češću pojavu razvoja tercijernih ekosistema.

Urbanistički plan za urbano područje općinskog centra Visoko 2016-2034. Urbanistički plan za urbano područje Visoko za period od 2016. do 2034. godine je obavezujući planski dokument, kojim se planski usmjerava razvoj urbanog podruĉja Visoko, odnosno određuju se uvjeti korištenja, izgradnje i uređenja prostora i donose se mjere i smjernice za zaštitu prostora. Ukupna površina obuhvata iznosi 1109,15 ha.

Prostorni plan Zeničko-dobojskog kantona je prvi obavezan planski dokument za područje Kantona kojim se regulišu odnosi u prostoru i daju smjernice za njegovo korištenje i čuvanje uz uvažavanje osnovnih principa humanog održivog razvoja. Navedeni dokument je plan šireg područja kojim su utvrđene smjernice za izradu i donošenje planskih dokumenata užih područja na prostoru Zeničko-dobojskog kantona. Prostorni plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. Grafički dio sadrži 29 grafičkih priloga (Kanton) u razmjeri 1:50000 i 12 grafičkih priloga (općine) u razmjeri 1:25000.

Prostorni plan općine Kakanj za period od 20 godina je obavezujući planski dokument kojim se određuje svrsishodno organiziranje, korištenje i namjena zemljišta, te mjere i smjernice za zaštitu prostora općine Kakanj koji obuhvata ukupnu površinu od 376,54 km2.

Izrada i donošenje Prostornog plana općine Vareš treba da spriječi neracionalno korištenje prostora u svrhu ostvarivanja općih ciljeva zasnovanih na zajedničkim opredjeljenjima u namjeni prostora i korištenju prirodnih izvora i resursa utvrđenih planskim dokumentima šireg područja i strateškim razvojnim dokumentima (međunarodni, državni, entitetski i kantonalni) i stvaranja planskih pretpostavki za realizaciju posebnih ciljeva razvoja prepoznatih kao specifičnosti općine Vareš kao prostorne cjeline za koju se radi Prostorni plan.

Prostorni plan Općine Usora je obvezujući razvojni planski dokument kojim se određuje svrsishodno organiziranje, korištenje i namjena prostora, te mjere i smjernice za uređenje i zaštitu prostora općine. Prostorni plan Općine Usora preuzima, prilagođava, razrađuje i dopunjava planska opredjeljenja iz Prostornog plana Zeničko-dobojskog kantona koja se odnose na prostor ove općine. Prostornim planom Općine Usora obuhvaćena je ukupna površina od 46,55 km2, koja uključuje naseljena mjesta: Alibegovci, Bejići, Omanjska, Sivša, Srednja Omanjska, Ularice, Makljenovac, Miljanovci i Novi Miljanovci (Filipovići i Kovčići), Žabljak i Tešanjka.

Izrada i donošenje Prostornog plana općine Zavidovići treba da spriječi neracionalno korištenje prostora u svrhu ostvarivanja općih ciljeva zasnovanih na zajedničkim opredjeljenjima u namjeni prostora i korištenju prirodnih izvora i resursa utvrđenih planskim dokumentima šireg područja i strateškim razvojnim dokumentima (međunarodni, državni, entitetski i kantonalni) i stvaranja planskih pretpostavki za realizaciju posebnih ciljeva razvoja prepoznatih kao specifičnosti općine Zavidovići kao prostorne cjeline za koju se radi Prostorni plan.