Strategija razvoja Kantona Sarajevo 2021-2027. je strateški dokument koji usmjerava razvoj, utvrđuje prioritete u razvoju i predstavlja putokaz za sveukupan razvoj Kantona Sarajevo (KS), uzimajući u obzir sve njegove dimenzije: ekonomsku, društvenu, okolišnu i prostornu. Strategijom razvoja utvrđuju se ciljevi i prioriteti razvoja KS, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluacija i izvještavanje. Strateško planiranje razvoja nalažu evropske prakse i dinamike strateškog planiranja, a zahvatanje sredstava iz predpristupnih fondova EU nalaže obaveznost izrade strateških razvojnih dokumenata. Strategija razvoja Kantona Sarajevo za period 2021–2027. krovni je dokument koji treba pomoći svim učesnicima da doprinesu pozitivnim promjenama i većoj kvaliteti življenja svih građana jednako. Strategija razvoja Kantona Sarajevo za period 2021–2027. prezentira pravce promjene i mjerljivog razvoja koji se može postići ukoliko priprema i realizacija godišnjih budžeta, programa javnih investicija, ali i pojedinih strateških megaprojekata kroz programe rada svih institucija bude dobro koordinirana i jasna. Dokument čine dva ključna dijela; prvi dio objašnjava metodološki pristup usklađen sa zahtjevima zadatim postojećim zakonskim okvirom, i drugi, koji je uključivanjem velikog broja učesnika javnog, privatnog i nevladinog sektora rezultirao predloženim mjerama i konkretnim akcijama. U procesu izrade strateških dokumenata primjenjuju se principi razvojnog planiranja i upravljanja razvojem, a naročito: Otvoreni metod koordinacije (OMK): Ravnopravnost spolova i jednake mogućnosti za sve građane; Horizontalna i vertikalna koordinacija svih nivoa vlasti: Partnerstvo; Javnost i transparentnost.

Projekat „Monitoring biodiverziteta nešumskih fitocenoza na području Spomenika prirode Vrelo Bosne i biodiverziteta šumskih ekosistema na području Spomenika prirode Skakavac“ predstavlja osnovu za uspostavu monitoringa na zaštićenim područjima uvažavajući najnovija saznanja iz obasti očuvanja životne sredine, važeće zakonske propise Federacije Bosne i Hercegovine, kao i međunarodne strateške sporazume i Konvencije. Istraživanjem koje je trajalo godinu dana, postignuti su značajni rezultati u procjeni i definiranju nultog stanja. Uvažavajući sve zakonske komponente kao i rezultate istraživanja predstavljen je model monitoringa sa svim pripadajućim elementima.

Most je cestovna građevina koja je sastavni dio javne ceste. Na cestama koje su pod nadležnosti i upravljanjem Direkcije za puteve Kantona Sarajevo nalazi se 58 mostova, čija ukupna dužina iznosi 2.529,40 m. Svim mostovima dodijeljena je njihova pripadajuća šifra, kao i broj prema evidenciji karata iz 2012.godine, kada kreirana prva zvanična baza o mostovima u Direkciji za puteve Kantona Sarajevo. Redovno i vanredno održavanje građevina javnih cesta vrši se u skladu sa zakonski propisanim rokovima, te je kroz sve vrste planova rada Direkcije za puteve Kantona Sarajevo, sadržano i održavanje mostova na cestama u nadležnosti Direkcije za puteve Kantona Sarajevo.

Kantonalni plan zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP KS) („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 47/17) je usvojen u novembru 2017. godine, a kao programsko-planski dokument strateškog djelovanja u oblasti zaštite okoliša ima za cilj očuvanje prirodnog bogatstva Kantona Sarajevo, unapređenje stanja okoliša i razvoj Kantona Sarajevo na principima održivog razvoja. KEAP KS je provedbeni dokument Strategije zaštite okoliša FBiH za period 2008.–2018. godine, dijelom Strategije upravljanja vodama FBiH za period 2010.-2022. godine, te Federalnog plana upravljanja otpadom 2012.- 2017. godine. Sastavni dio KEAP-a KS su pregled stanja okoliša u Kantonu Sarajevo, lista okolišnih problema i prioriteta, akcioni plan sa ciljevima i mjerama/aktivnostima, indikatori i plan praćenja i ocjenjivanja, finansijski plan, te plan praćenja realizacije u narednom periodu za šest tematskih oblasti (priroda, vodni resursi, upravljanje kvalitetom zraka, zemljište, upravljanje otpadom i odgovori politika). U 2021. godini su na osnovu Izvještaja o realizaciji mjera iz KEAP-a i odabranih prioritetnih mjera iz Zelenog akcionog plana KS kreirane i Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo usvojene Izmjene i dopune Kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP-a) („Službene novine KS“, broj: 20/21, 21/21) čiji je sastavni dio, između ostalog, Akcioni plan za period 2021.-2025. godina sa ukupno 114 aktivnosti/mjera, kako slijedi: Priroda (20), Vodni resursi (20), Upravljanje kvalitetom zraka (31), Zemljište (5), Upravljanje otpadom (27), te Odgovori politika (11). Za svaku aktivnost/mjeru definisani su nosioci, vrijeme realizacije, okvirna finansijska sredstva, izvor sredstava, indikator uspjeha, prepreke i način rješavanja prepreka. Praćenje implementacije KEAP-a KS u svim njegovim segmentima, prema utvrđenoj dinamici i rokovima za realizaciju, vrši Koordinacioni odbor za provođenje KEAP-a KS.

U junu 2021. godine usvojen je Zeleni akcioni plan Kantona Sarajevo za period 2021.-2031. godine („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 25/21), a isti je obezbjeđen uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD-a i Vlade Japana. U postupku pripreme učestvovali su predstavnici zainteresovanih organa i institucija, a pristup koji se koristio u rješavanju okolišnih izazova i iskorištavanju mogućnosti Kantona Sarajevo, osmišljen je prema metodologiji EBRD-a koju su razvili Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Međunarodno vijeće za lokalne ekološke inicijative (ICLEI). U Zelenom akcionom planu Kantona Sarajevo jasno su definirane vizija održivog razvoja i strateški ciljevi „zelenog kantona“ sa određenim srednjoročnim specifičnim ciljevima za period do 2025. i dugoročnim specifičnim ciljevi za period do 2030. godine. Također, preporučeni su konkretni zadaci i „zelene“ mjere za sektore urbanizma, saobraćaja, energetike i gradnje, vodoprivrede, industrije, upravljanja otpadom, kao i mjere prilagođavanja i otpornosti koje nisu ograničene na konkretne sektore, a koje će pomoći u oblikovanju, usmjeravanju i realizaciji programa politika Kantona Sarajevo. Za svaku mjeru iz Zelenog akcionog plana Kantona Sarajevo predstavljen je kratak pregled kapitalnih i operativnih troškova, potencijalne mogućnosti financiranja, te su utvrđeni naredni koraci, odgovornosti i vremenski okvir za provedbu. Ciljevi izrade Zelenog akcionog plana Kantona Sarajevo su bili: • Nadograđivanje i ažuriranje nedavno pripremljenog Kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP) i utvrđivanje novog Akcioni plan za period 2021.-2025. godine, • Utvrđivanje jasne uzročno posljedične veze između stanja okolišnih dobara s jedne strane i ekonomsko-društvenih dimenzija i ciljeva s druge strane, • Osiguranje osnova za optimalniju raspodjelu financijskih i kadrovskih kapaciteta Kantona Sarajevo s težištem na zaštitu okoliša- prioritizacija mogućih politika i investicija; • Provođenje analize urbanih ventilacionih koridora u sarajevskoj kotlini kao i davanje zaključaka i preporuka o narednim koracima; • Unapređenje potencijala koji će privući donatore spremne da sufinanciraju i podrže projekte iz oblasti zaštite okoliša; • Osiguranje usklađenosti Zelenog akcionog plana Kantona Sarajevo sa politikama i strategijama na lokalnom nivou.

Osnovni zadatak Studije Funkcija centraliteta glavnog grada bio je istražiti urbane mogućnosti razvoja Sarajeva i odrediti njegov razvojni koncept baziran na promjenama nivoa funkcija centraliteta nastalih njegovom novom geopolitičkom i prometnom pozicijom. Studija je struktuirana u pet poglavlja i to: Prvo poglavlje daje presjek kroz saznanja u najnovijim teoretskim razmatranjima materije o glavnim, internacionalnim i regionalnim gradovima svijeta te procesima globalizacije i globalnim trendovima. Drugo poglavlje obrađuje sarajevsku regiju kao metropolitansko područje (u nastajanju) i njegovu ulogu u razvojnim mogućnostima Sarajeva kao evropske metropole. Treće poglavlje obrađuje mrežu i sistem naselja u metropolitanskoj zoni Sarajeva. Dat je hijerarhijski prikaz centara sa analizom pokazatelja dostupnih za klasifikaciju naseobinskih sistema. Četvrto poglavlje razmatra mogućnosti razvoja prometa svih oblika i nivoa kao osnove u poticanu razvoja u prostoru, otvaranju gravitacijskih mogućnosti prostora prema centralnim mjestima, ujednačavanju razvoja metropolitanske zone, njene koherentnosti, uticaja metropole putem razvojnih osovina na razvoj regionalnih centrata u BiH i otvaranja same metropole prema regionalnom okruženju JI Evrope preko izgradnje autoputa na koridoru Vc. Peto poglavlje razmatra prostornu organizaciju metropole i metropolitanske zone Sarajeva, funkcije centraliteta glavnog grada i njihov potencijalni raspored u prostoru. Koncept prostorne organizacije uže metropolitanske zone dat je kao razvojni Model koji predviđa izrazito naglašenu koncentrirano urbaniziranu zonu metropole i njenog unutarnjeg pojasa i tzv. "zeleno" okruženje sa čitavim nizom ishodišnih, turističko naglašenih naselja.

Studija privrednih djelatnosti urađena je za potrebe Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine kroz dvije faze. U prvoj fazi data je analiza i ocjena stanja privrede Kantona Sarajevo kao neophodne baze za rad na koncipiranju Prostornog plana a druga faza dala je mogućnosti daljeg razvoja privrede Kantona Sarajevo. U fokusu je bio razvoj industrije, odnosno djelatnosti koje generiraju GDP i koje su najznačajniji korisnici prostora, odnosno koje su najneposrednije povezane sa prostorom. U prvom poglavlju govori se o prostoru kao uvjetu života i neophodnosti planiranja njegova optimalnog korištenja, te o iskustvima drugih u kontekstu prostornog planiranja. Drugo poglavlje sadrži izvode iz razvojno-planske dokumentacije Grada i kasnije Kantona Sarajevo, projekcije budućeg razmještaja industrije na teritoriji Sarajeva, projekcije razvoja građevinarstva, te vizije osnovnih koncepata razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine. Prilikom izrade studije se naročito vodilo računa o «Evropskim perspektivama prostornog razvoja». U trećem poglavlju dat je prikaz i analiza razvoja privrede Kantona Sarajevo u poslijeratnom periodu, sa posebnim naglaskom na prikazu karakteristika strukture GDP Kantona. Analiza efekata korištenja poslovnih prostora preduzeća sa područja Kantona je izvršena na osnovu provedene ankete velikog broja privrednih subjekata. Četvrto poglavlje se odnosi na sagledavanje dostignutog nivoa razvijenosti Kantona Sarajevo sa osvrtom na djelatnosti koje generiraju GDP. Peti dio posvećen je problematici prostornog određenja privrednih djelatnosti sa posebnim osvrtom na industriju. Šesti dio elaborira metodologiju istraživanja i korištene instrumente anketiranja i uzorkovanja preduzeća sa područja Kantona Sarajevo. Takođe, analizirana je problematika zaštite okoliša sa prijedlogom planskog pristupa daljeg unapređenja. U sedmom dijelu prezentira je opća ocjena postojećeg stanja sa mogućnostima daljeg razvoja privrede Kantna Sarajevo u konstekstu prostornog planiranja. Osmi dio se odnosi na kratak i koncizan rezime ključnih nalaza provedenog istraživanja. Na kraju se, okviru devetog i desetog dijela prezentiraju prilozi, te korišteni izvori podataka i literatura. Dakle, osnovni cilj istraživanja privrednih djelatnosti na području Kantona Sarajevo u ovom projektu je stvaranje osnove za ocjenu stanja i planiranju efikasnog korištenja prostora u Kantonu Sarajevo.

Lokacije objekata benzinskih postaja u Federaciji BiH koje vodi Federalno ministarstvo trgovine.

Registar cijena nekretnina Federacije BiH, kako Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove tako i Poreznoj upravi Federacije BiH i jedinicama lokalne samouprave, u službi je pružanja odgovarajućih informacija o tržištu nekretnina i postojećem sustavu oporezivanja prometa nekretnina. Podatke Registra cijena nekretnina prikupljaju i vode porezne ispostave i jedinice lokalnih samouprava na centralnoj bazi podataka u Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove. Osnovni cilj Registra cijena nekretnina je evidencija pravnih poslova vezanih za promet nekretnina te plansko praćenje cijena i analiza tržišta nekretnina a javnog uvida da svim sudionicima i investitorima na tržištu nekretnina u Federaciji BiH pruži lako dostupne podatke o ostvarenim cijenama i drugim karakteristikama nekretnina na različitim lokacijama i vremenskim razdobljima. Informacijski sistem Registra cijena nekretnina servisno razmjenjuje podatke sa katastrom, adresnim registrom, registrom građana, registrom poslovnih subjekata, te je servisno integriran u poslovne procese Porezne uprave FBiH.

Statistika strukturnih poslovnih istraživanja predstavlja opći okvir za prikupljanje podataka svih aktivnih tržišnih jedinica koje posluju na teritoriji Federacije BiH. Istraživanjem se proizvode osnovne varijable i indikatori o strukturi, konkurentnosti i karakteristikama rada poslovnih subjekata i njihovih poslovnih rezultata, na različitim nivoima grupisanja, po djelatnostima. Istraživanje se provedi kombinovanom metodom, koristeći puni obuhvat za poslovne subjekte sa 20 i više zaposlenih, dok se za poslovne subjekte sa manje od 20 zaposlenih koriste administrativni i drugi raspoloživi podaci. Sadržaj strukturnih poslovnih statistika (SPS) je u skladu sa važećim standardima EU u ovoj oblasti statistike. Podaci prikupljeni istraživanjima strukturnih poslovnih statistika koriste se za analizu strukture poslovnih subjekata po djelatnostima (vrijednost proizvodnje, dodana vrijednost, zaposlenost itd.) i analizu faktora korištenih u procesu proizvodnje (broj zaposlenih, sredstva zaposlenih, itd.). Također, podaci strukturnih poslovnih statistika se koriste za obračun pondera za kratkoročne statistike. Rezultati istraživanja se, u skladu sa evropskim preporukama, prikazuju prema glavnoj djelatnosti, što podrazumjeva da se, ukoliko poslovni subjekt obavlja više djelatnosti, cjelokupan rezultat pripisuje njegovoj glavnoj djelatnosti. Izvor podataka za strukturne poslovne statistike je Godišnji izvještaj strukturnih poslovnih statistika za preduzeća.