Naplatne kućice, Odmorišta, Grnični prijelaz, COKP, Stalni objekti (mosto, tunel, vijadukt, rampa, nadvožnjak, podvožnjak i propusti) i pomoćni objekti

Komponenta Energijski certifikati zgrada (REC) je sastavni dio Informacijskog sistema energijske efikasnosti FBiH (ISEE), a predstavlja internet platformu softverske aplikacije izrađenu u svrhu kreiranja baza podataka o energijskim karakteristikama zgrada, generiranja i izdavanja energetskih certifikata zgrada, prikupljanja i kreiranja baza podataka o ovlaštenim osobama za provedbu programa obuke, ovlaštenim osobama za provođenje energijskih audita, ovlaštenim osobama za energijsko certificiranja zgrada.

Hidrološki godišnjak sadrži prikupljene i obrađene podatke sa mreže hidroloških i meteoroloških stanica slivnog područja rijeke Save i slivnog područja Jadranskog mora, za područje Federacije Bosne i Hercegovine.

Obuhvat Urbanističkog projekta „Karaotok“ se nalazi u zoni korištenja i definiran je kao turistička zona za koju se propisuje izrada urbanističkog projekta. Skupština Hercegovačko - neretvanske županije/ kantona je, na svojoj sjednici od 29.12.2020., donijela Odluku o pristupu izradi Urbanističkog projekta turističke zone „Karaotok“ u sklopu područja posebnih obilježja za područje od značaja za Hercegovačko-neretvansku županiju/kanton Park prirode „Hutovo blato". Odluka je objavljena u službenom glasilu „Narodne novine HNŽ/K“, broj: 9/20, Prilog 1. Predmetnom Odlukom Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Hercegovačko - neretvanske županije/kantona (u daljnjem tekstu: „Nositelj pripreme“) određeno je za nositelja pripreme za izradu Urbanističkog projekta turističke zone „Karaotok“ u sklopu područja posebnih obilježja za područje od značaja za Hercegovačko-neretvansku županiju/kanton Park prirode „Hutovo blato" (u daljnjem tekstu: Urbanistički projekt „Karaotok"), gdje je utvrđena obveza Nositelja pripreme da izradi projektni zadatak za izradu Urbanističkog projekta „Karaotok".

Katalog zemljotresa sadrži prikupljene i obrađene seizmološke podatke sa mreže seizmoloških stanica na području Federacije Bosne i Hercegovine. Sadrži sljedeće informacije: vrijeme, datum, lokacija (latituda i longituda), magnituda, dubina zemljotresa i intenzitet.

Strategija razvoja Kantona Sarajevo 2021-2027. je strateški dokument koji usmjerava razvoj, utvrđuje prioritete u razvoju i predstavlja putokaz za sveukupan razvoj Kantona Sarajevo (KS), uzimajući u obzir sve njegove dimenzije: ekonomsku, društvenu, okolišnu i prostornu. Strategijom razvoja utvrđuju se ciljevi i prioriteti razvoja KS, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluacija i izvještavanje. Strateško planiranje razvoja nalažu evropske prakse i dinamike strateškog planiranja, a zahvatanje sredstava iz predpristupnih fondova EU nalaže obaveznost izrade strateških razvojnih dokumenata. Strategija razvoja Kantona Sarajevo za period 2021–2027. krovni je dokument koji treba pomoći svim učesnicima da doprinesu pozitivnim promjenama i većoj kvaliteti življenja svih građana jednako. Strategija razvoja Kantona Sarajevo za period 2021–2027. prezentira pravce promjene i mjerljivog razvoja koji se može postići ukoliko priprema i realizacija godišnjih budžeta, programa javnih investicija, ali i pojedinih strateških megaprojekata kroz programe rada svih institucija bude dobro koordinirana i jasna. Dokument čine dva ključna dijela; prvi dio objašnjava metodološki pristup usklađen sa zahtjevima zadatim postojećim zakonskim okvirom, i drugi, koji je uključivanjem velikog broja učesnika javnog, privatnog i nevladinog sektora rezultirao predloženim mjerama i konkretnim akcijama. U procesu izrade strateških dokumenata primjenjuju se principi razvojnog planiranja i upravljanja razvojem, a naročito: Otvoreni metod koordinacije (OMK): Ravnopravnost spolova i jednake mogućnosti za sve građane; Horizontalna i vertikalna koordinacija svih nivoa vlasti: Partnerstvo; Javnost i transparentnost.

Osnovni zadatak Studije Funkcija centraliteta glavnog grada bio je istražiti urbane mogućnosti razvoja Sarajeva i odrediti njegov razvojni koncept baziran na promjenama nivoa funkcija centraliteta nastalih njegovom novom geopolitičkom i prometnom pozicijom. Studija je struktuirana u pet poglavlja i to: Prvo poglavlje daje presjek kroz saznanja u najnovijim teoretskim razmatranjima materije o glavnim, internacionalnim i regionalnim gradovima svijeta te procesima globalizacije i globalnim trendovima. Drugo poglavlje obrađuje sarajevsku regiju kao metropolitansko područje (u nastajanju) i njegovu ulogu u razvojnim mogućnostima Sarajeva kao evropske metropole. Treće poglavlje obrađuje mrežu i sistem naselja u metropolitanskoj zoni Sarajeva. Dat je hijerarhijski prikaz centara sa analizom pokazatelja dostupnih za klasifikaciju naseobinskih sistema. Četvrto poglavlje razmatra mogućnosti razvoja prometa svih oblika i nivoa kao osnove u poticanu razvoja u prostoru, otvaranju gravitacijskih mogućnosti prostora prema centralnim mjestima, ujednačavanju razvoja metropolitanske zone, njene koherentnosti, uticaja metropole putem razvojnih osovina na razvoj regionalnih centrata u BiH i otvaranja same metropole prema regionalnom okruženju JI Evrope preko izgradnje autoputa na koridoru Vc. Peto poglavlje razmatra prostornu organizaciju metropole i metropolitanske zone Sarajeva, funkcije centraliteta glavnog grada i njihov potencijalni raspored u prostoru. Koncept prostorne organizacije uže metropolitanske zone dat je kao razvojni Model koji predviđa izrazito naglašenu koncentrirano urbaniziranu zonu metropole i njenog unutarnjeg pojasa i tzv. "zeleno" okruženje sa čitavim nizom ishodišnih, turističko naglašenih naselja.

Projekat „Monitoring biodiverziteta nešumskih fitocenoza na području Spomenika prirode Vrelo Bosne i biodiverziteta šumskih ekosistema na području Spomenika prirode Skakavac“ predstavlja osnovu za uspostavu monitoringa na zaštićenim područjima uvažavajući najnovija saznanja iz obasti očuvanja životne sredine, važeće zakonske propise Federacije Bosne i Hercegovine, kao i međunarodne strateške sporazume i Konvencije. Istraživanjem koje je trajalo godinu dana, postignuti su značajni rezultati u procjeni i definiranju nultog stanja. Uvažavajući sve zakonske komponente kao i rezultate istraživanja predstavljen je model monitoringa sa svim pripadajućim elementima.

Studija privrednih djelatnosti urađena je za potrebe Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine kroz dvije faze. U prvoj fazi data je analiza i ocjena stanja privrede Kantona Sarajevo kao neophodne baze za rad na koncipiranju Prostornog plana a druga faza dala je mogućnosti daljeg razvoja privrede Kantona Sarajevo. U fokusu je bio razvoj industrije, odnosno djelatnosti koje generiraju GDP i koje su najznačajniji korisnici prostora, odnosno koje su najneposrednije povezane sa prostorom. U prvom poglavlju govori se o prostoru kao uvjetu života i neophodnosti planiranja njegova optimalnog korištenja, te o iskustvima drugih u kontekstu prostornog planiranja. Drugo poglavlje sadrži izvode iz razvojno-planske dokumentacije Grada i kasnije Kantona Sarajevo, projekcije budućeg razmještaja industrije na teritoriji Sarajeva, projekcije razvoja građevinarstva, te vizije osnovnih koncepata razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine. Prilikom izrade studije se naročito vodilo računa o «Evropskim perspektivama prostornog razvoja». U trećem poglavlju dat je prikaz i analiza razvoja privrede Kantona Sarajevo u poslijeratnom periodu, sa posebnim naglaskom na prikazu karakteristika strukture GDP Kantona. Analiza efekata korištenja poslovnih prostora preduzeća sa područja Kantona je izvršena na osnovu provedene ankete velikog broja privrednih subjekata. Četvrto poglavlje se odnosi na sagledavanje dostignutog nivoa razvijenosti Kantona Sarajevo sa osvrtom na djelatnosti koje generiraju GDP. Peti dio posvećen je problematici prostornog određenja privrednih djelatnosti sa posebnim osvrtom na industriju. Šesti dio elaborira metodologiju istraživanja i korištene instrumente anketiranja i uzorkovanja preduzeća sa područja Kantona Sarajevo. Takođe, analizirana je problematika zaštite okoliša sa prijedlogom planskog pristupa daljeg unapređenja. U sedmom dijelu prezentira je opća ocjena postojećeg stanja sa mogućnostima daljeg razvoja privrede Kantna Sarajevo u konstekstu prostornog planiranja. Osmi dio se odnosi na kratak i koncizan rezime ključnih nalaza provedenog istraživanja. Na kraju se, okviru devetog i desetog dijela prezentiraju prilozi, te korišteni izvori podataka i literatura. Dakle, osnovni cilj istraživanja privrednih djelatnosti na području Kantona Sarajevo u ovom projektu je stvaranje osnove za ocjenu stanja i planiranju efikasnog korištenja prostora u Kantonu Sarajevo.

U junu 2021. godine usvojen je Zeleni akcioni plan Kantona Sarajevo za period 2021.-2031. godine („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 25/21), a isti je obezbjeđen uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD-a i Vlade Japana. U postupku pripreme učestvovali su predstavnici zainteresovanih organa i institucija, a pristup koji se koristio u rješavanju okolišnih izazova i iskorištavanju mogućnosti Kantona Sarajevo, osmišljen je prema metodologiji EBRD-a koju su razvili Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Međunarodno vijeće za lokalne ekološke inicijative (ICLEI). U Zelenom akcionom planu Kantona Sarajevo jasno su definirane vizija održivog razvoja i strateški ciljevi „zelenog kantona“ sa određenim srednjoročnim specifičnim ciljevima za period do 2025. i dugoročnim specifičnim ciljevi za period do 2030. godine. Također, preporučeni su konkretni zadaci i „zelene“ mjere za sektore urbanizma, saobraćaja, energetike i gradnje, vodoprivrede, industrije, upravljanja otpadom, kao i mjere prilagođavanja i otpornosti koje nisu ograničene na konkretne sektore, a koje će pomoći u oblikovanju, usmjeravanju i realizaciji programa politika Kantona Sarajevo. Za svaku mjeru iz Zelenog akcionog plana Kantona Sarajevo predstavljen je kratak pregled kapitalnih i operativnih troškova, potencijalne mogućnosti financiranja, te su utvrđeni naredni koraci, odgovornosti i vremenski okvir za provedbu. Ciljevi izrade Zelenog akcionog plana Kantona Sarajevo su bili: • Nadograđivanje i ažuriranje nedavno pripremljenog Kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP) i utvrđivanje novog Akcioni plan za period 2021.-2025. godine, • Utvrđivanje jasne uzročno posljedične veze između stanja okolišnih dobara s jedne strane i ekonomsko-društvenih dimenzija i ciljeva s druge strane, • Osiguranje osnova za optimalniju raspodjelu financijskih i kadrovskih kapaciteta Kantona Sarajevo s težištem na zaštitu okoliša- prioritizacija mogućih politika i investicija; • Provođenje analize urbanih ventilacionih koridora u sarajevskoj kotlini kao i davanje zaključaka i preporuka o narednim koracima; • Unapređenje potencijala koji će privući donatore spremne da sufinanciraju i podrže projekte iz oblasti zaštite okoliša; • Osiguranje usklađenosti Zelenog akcionog plana Kantona Sarajevo sa politikama i strategijama na lokalnom nivou.