Baza podataka „Kvalitet zraka Kantona Sarajevo“ obuhvata prostorne i atributne podatke o izvorima emisija zagađujućih materija, koncentracijama PM10, SO₂ i NO₂, te modelima disperzije zagađenja u atmosferi. Sastavni je dio informacionog sistema zaštite kvaliteta zraka Kantona Sarajevo, razvijenog u okviru digitalne Digitalne platforme Kantona Sarajevo. Podaci se prikupljaju, obrađuju i vizualizuju s ciljem praćenja stanja okoliša, identifikacije dominantnih izvora zagađenja i podrške donošenju mjera za poboljšanje kvaliteta zraka. Registar emisija obuhvata prirodne izvore (npr. biološki procesi, šumski požari) i emisije antropogenog porijekla koje nastaju u: Energetskim objektima (termoelektrane, toplane, kotlovnice), Industrijskim postrojenjima (tehnološki procesi), Stambenom sektoru (grijanje, kuhanje, priprema tople vode) i Saobraćaju (emisije iz vozila). Baza omogućava prostornu analizu koncentracija zagađujućih materija, simulaciju disperzije u urbanim i ruralnim sredinama, te povezivanje sa drugim prostornim slojevima u okviru Digitalne platforme i WebCity GIS aplikacije. Pristup podacima je omogućen putem standardizovanih web servisa (OGC WMS i OGC WFS), uz ograničenja pristupa definisana internim pravilima. Ova baza predstavlja ključni alat za institucije koje se bave zaštitom okoliša, prostornim planiranjem, akademskoj zajednici, javnosti, javnim zdravljem i kriznim upravljanjem, te doprinosi razvoju moderne e-uprave i transparentnosti rada javne uprave.

Digitalni model terena je skup položajno i visinski određenih tačaka i geometrijskih elemenata koji prikazuju teren sa svim njegovim reljefnim karakteristikama u trodimenzionalnoj perspektivi. Za potrebe Projekta izrade topografske karte 1:5000 urbanog područja Kantona Sarajevo, odnosno dobijanje ažurnih podloga za izradu urbanističkih planova i urbanističke dokumentacije, rektifikaciju ortofoto snimaka i vršenje raznih prostornih analiza izrađen je digitalni model terena rezolucije 2,5 metara.

Digitalni model terena prikazuje teren sa svim njegovim reljefnim karakteristikama u trodimenzionalnoj perspektivi, u svrhu izrade izometrijske i hipsometrijske analize terena, te kalibraciju (ortorektrifikacije) satelitskih snimaka kako bi oni bili upotrbljivi u potpunosti za prostorno planiranje. Digitalni model terena (DTM) šireg područja Kantona Sarajevo (4.266 km2) rezolucije 5 metara, jedan je od podprojekata za potrebu izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo. Izvor podataka su vektorizovane izohipse i kote sa geodetskih planova u razmjeri 1:1000, 1:2500 i 1:5000. Digitalni model terene je izrađen s ciljem omogućavanja efikasnosti i tačnosti pri izradi prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, kvalitetnijeg upravljanja prostorom, bržem i efikasnijem pribavljanju dokumentacije za gradnju, te spriječavanja bespravne gradnje.

Vodozaštitne zone su prostori oko izvorišta pitke vode i vodozahvata, čiji je cilj zaštititi kakvoću i količinu vode namijenjene za ljudsku potrošnju. U tim zonama se uvode ograničenja i zabrane aktivnosti koje bi mogle dovesti do zagađenja vode, smanjenja protoka, degradacije zemljišta, neprimjerenog odlaganja otpada, nelegalne gradnje, i slično. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo posjeduje bazu podataka vodozaštitnih zona na području Kantona Sarajevo. Geometrijski prikaz vodozaštitne zona je poligon, uz sljedeće atribute: izvorište, vodozaštitna zona i općina. Baza podataka je dostupna organima uprave (općine, ministarstva i dr.) putem WebCity GIS aplikacije, koristeći standardizirane web servise: OGC WMS i OGC WFS.

Brojanje saobraćaja na cestama u nadležnosti Direkcije za puteve Kantona Sarajevo vrši se na 29 lokacija. Svi podaci sa uređaja za brojanje saobraćaja obrađuju se jednom u toku godine i podaci se objedinjuju u publikacije brojanja saobraćaja. U PDF formatu dostupni su detaljni podaci sa uređaja a kroz shapefile-ove dostupni su podaci o mikrolokaciji uređaja i PGDS-u po godinama (od 2014. godine se vrši kontinuirano brojanje saobraćaja u Kantonu Sarajevo). Kvalitetan sistem brojanja saobraćaja na cestama od posebne je važnosti, jer prikupljeni i statistički obrađeni podaci omogućuju praćenje i analiziranje saobraćajnih potreba privrede i stanovništva, uočavanje nedostataka, te prognoziranje, planiranje i projektovanje cestovne infrastrukture i transportnog sistema Kantona Sarajevo.

Studija o urbanim ventilacionim koridorima i uticaju visokih zgrada (u nastavku teksta Studija) je sastavni dio Zelenog akcionog plana (ZAP/GCAP) koji je usvojen u junu 2021. godine („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 25/21). Glavni ciljevi Studije su: provođenje analize mogućeg uticaja na strujanje i kvalitet zraka kroz sarajevsku kotlinu uspostavljanjem novih ventilacionih koridora, utvrđivanje područja/koridora na kojima bi trebalo ograničiti gradnju visokih objekata kako bi se poboljšalo strujanje i kvalitet zraka u cijeloj kotlini. Studija je provedena u cijeloj sarajevskoj kotlini korištenjem računske dinamike fluida (CDF), pri čemu su za modeliranje terena i vremenskih uslova korišteni podaci iz GIS-a i meteorološki podaci. Uzimajući u obzir dominantni pravac zraka istok-zapad, u Studiji su identificirana dva glavna ventilaciona koridora: - Koridor Miljacka- određen riječnim tokom rijeke Miljacke, proteže se iz pravca istoka sa mjesta na kojem rijeka Miljacka ulazi u grad (na Bentbaši) do zapadnog dijela grada gdje formira meandar (na lokaciji Halilovići). - Koridor Glavna cesta- formiran duž glavne saobraćajnice koja povezuje istočne i zapadne dijelove grada, prostire se od Marijin Dvora na istoku do lokacije Stupska Petlja na Zapadu. Pored dva glavna koridora, identificirani su dodatni ventilacioni koridori na lokalnom nivou: - Južna longitudinala (koju određuju sljedeće ulice: Zagrebačka, Grbavička i Zvornička), - Sjeverna longitudinala (koju određuju ulice Ante Babića i Ive Andrića) i - Alipašina ulica koja se nalazi unutar zelenog pojasa. S ciljem zaštite postojećih pravaca kojima se koridori snabdijevaju zrakom, kao i sprječavanje negativnog uticaja novih zgrada na strujanje zraka koridorima, u Studiji su preporučene mjere zaštite ventilacionih koridora i mjere za unapređenje ventilacionih karakteristika Kantona Sarajevo.

Urbanistička saglasnost je upravni akt kojim se potvrđuje da je planirana gradnja usklađena s važećom prostorno-planskom dokumentacijom, kao što su regulacioni plan, urbanistički projekat, plan parcelacije i drugi relevantni dokumenti. Ovim aktom se definišu ključni urbanistički parametri: namjena zemljišta, lokacija i oblik građevinske parcele, osnovni urbanistički uslovi (spratnost, gabariti objekta, udaljenost od granica parcele, pristupni putevi i komunalna infrastruktura). Urbanističku saglasnost izdaje nadležni organ uprave – Ministarstvo ili općinska služba – u zavisnosti od vrste i značaja objekta. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo od 2007. godine vodi i redovno ažurira bazu podataka izdatih urbanističkih saglasnosti na području Kantona Sarajevo. Svaka saglasnost u bazi je prikazana geometrijski kao tačka, uz sljedeće atribute: općina, katastarska općina, katastarska čestica, klasifikacijska oznaka općine, datum izdavanja, interna oznaka Zavoda, godina unosa u bazu. Baza podataka je dostupna organima uprave (općine, ministarstva i dr.) putem WebCity GIS aplikacije, koristeći standardizirane web servise: OGC WMS i OGC WFS. Ovaj sistem omogućava transparentan, efikasan i prostorno precizan uvid u izdane urbanističke saglasnosti, čime se olakšava planiranje, kontrola i upravljanje prostornim razvojem Kantona Sarajevo.

Zemljište je ključan faktor za osiguranje održivog razvoja, kako u njegovoj komponenti zaštite okoliša, tako i vezano za društvenu i privrednu komponentu. Kao oskudan prirodni resurs, osnova je postojanju svih ekosistema i života na Zemlji općenito, te je predmet institucionalne zaštite okoliša. Zemljište je jednako predmet privrednog i društvenog razvoja, jer generira bogatstvo i investicije, a istodobno daje društvenu sigurnost njegovim uživateljima. Ocjenjujući značaj ugrožavanja zemljišta kao prirodnog resursa Kanton Sarajevo izrađena je Studija upotrebne vrijednosti zemljišta na području Kantona Sarajevo za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2023. do 2043. godine. Cilj ove Studije je utvrditi bilanse i kvalitet zemljišta koje će poslužiti kao osnova budućeg planiranja razvoja Kantona i njegovog prostornog uređenja uz racionalnu primjenu i optimalno korištenje zemljišnih resursa. Osnovni cilj je da se buduća zaštita tla i unapređenje poljoprivrede zasniva na temeljima tzv. ekološke poljoprivrede, koja se danas u svijetu označava kao osnova za očuvanje tla i kvalitetnu proizvodnju. U studiji je upotrebljen sistem kategorizacije zemljišta «Land capability classification», prilagođen uslovima Bosne i Hercegovine, gdje je zemljište rangirano u osam kategorija od najboljih (I kategorija) do najlošijih (VIII kategorija). Izrada Studije zasnivala se na terenskim i kabinetskim radovima koji su imali za cilj izradu bonitetnih karata M 1:10.000 za svih devet općina Kantona Sarajevo kao i izradu karata agrozona i oštećenja zemljišta na istoj razmjeri. Održivi razvoj postaje jedan od prioritetnih zadataka za sistem upravljanja zemljištem sa dva osnovna cilja: 1. unaprijediti i održati osnovne funkcije zemljišnog prostora koje su esencijalne za ljudsko blagostanje i ekosistem; 2. dizajnirati i primijeniti metode, mjere i akcije koje će spriječiti pogoršanje svojstava zemljišnog prostora koje bi uticalo na esencijalne funkcije tla. Glavni cilj projekta „Upotrebna vrijednost i višenamjensko vrednovanje poljoprivrednih površina Kantona Sarajevo“ je ažuriranje postojeće baze podataka i tematskih podloga iz 2011. godine, agroekološka reonizacija prostora, te izrada kriterijuma i uputstava za korištenje poljoprivrednog zemljišta za druge namjene, što u konačnici treba da rezultira kvalitetnom osnovom za izradu novog Prostornog plana KS. Kao glavni zadaci projekta ističu se: inventarizacija stanja i ažuriranje podataka o zemljišnom pokrivaču KS, definisanje upotrebne vrijednosti poljoprivrednih površina, agroekološka reonizacija poljoprivrednih površina sa stanovišta održivog razvoja poljoprivrede i ruralnih područja, izrada kriterijuma i uputstava za korištenje poljoprivrednog zemljišta za druge namjene.

Obuhvat prirodnog naslijeđa “Vodopad Skakavac” se nalazi u sjevernom dijelu Kantona Sarajevo. Ukupna teritorija obuhvata dijelove četiri administrativne općine: Stari Grad, Centar, Vogošća i Ilijaš na ukupnoj površini od 1430,7 ha. Zahvata prostor južnih obronaka Ozrena, vrha i sjevernih padina brda Bukovik. Teren obuhvaćenog područja je izrazito planinski, većim dijelom strm i naget u više pravaca, karakteristično valovit sa dubokim usjekom Peračkog potoka koji svojim tokom po pravcu istok-zapad dijeli ukupan teritorij na dvije cjeline. Evidentirani geomorfološki spomenici unutar obuhvata su klisure ili dijelovi klisura vodotoka: Babinog potoka, Peračkog potoka, Sušice, Stublinskog potoka, Jasikovice, te geomorfološke formacije Crvene Stijene, Kečina Stijena, Vranjska Stijena i Uževica. Područje je svoj značaj i pravnu zaštitu dobilo prije svega po osnovu ključne vrijednosti obuhvata koju predstavlja hidrološki spomenik vodopad Skakavac visine 98 m. Područje se odlikuje velikim bogatstvom vegetacijskih vrsta i faunističkom raznovrsnošću. Zakonom o proglašenju šireg područja vodopada "Skakavac" Spomenikom prirode („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 11/10) su utvrđene granice obuhvata, području je dodijeljena III kategorija prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) – Spomenik prirode, i u skladu s tim izvršeno je zoniranje prostora, te određene mjere zaštite i intervencije u zaštićenom području. Prostor Spomenika prirode „Vodopad Skakavac“ je od posebnog značaja za Kanton Sarajevo te je Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj: 26/06, 4/11, 22/17) utvrđena obaveza izrade Prostornog plana posebnog područja prirodnog naslijeđa "Vodopad Skakavac" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 32/09, 38/16). Uvažavajući mjere zaštite Prostorni plan definiše namjene prostora kako bi korištenje prirodnih vrijednosti bilo u funkciji očuvanja dobara prirodnog naslijeđa, naučnih istraživanja, ekološke edukacije, te rekreacije i turizma u svim sezonama tokom godine.

Prostor Bijambara se nalazi na sjevernom dijelu Kantona Sarajevo i Općine Ilijaš, neposredno uz magistralnu cestu Sarajevo-Tuzla i zahvata površinu od 497,0 ha. Ovo područje predstavlja izrazitu planinsku oblast određenu geomorfološkim i hidrološkim osobenostima. Evidentirane vrijednosti prirodne baštine su geomorfološki spomenici – pećine. Područje Bijambara je svoj značaj i pravnu zaštitu dobilo prije svega po osnovu prisutnih geomorfoloških fenomena evidentiranih u sklopu kompleksa pećina i ponora na sjevernom dijelu obuhvata. Područje se odlikuje velikim bogatstvom vegetacijskih vrsta i faunističkom raznovrsnošću. Zakonom o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Bijambare" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 21/03, 36/09, 6/10) su utvrđene granice obuhvata, području je dodijeljena V kategorija prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) - Zaštićeni pejzaž, i u skladu s tim izvršeno je zoniranje prostora, te određene mjere zaštite i intervencije u zaštićenom području. Prostor Bijambara je od posebnog značaja za Kanton Sarajevo te je Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj: 26/06, 4/11, 22/17) utvrđena obaveza izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž "Bijambare" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 23/09, 27/10). Uvažavajući mjere zaštite Prostorni plan definiše namjene prostora kako bi korištenje prirodnih vrijednosti bilo u funkciji očuvanja pejzaža, naučnih istraživanja, ekološke edukacije, te rekreacije i turizma u svim sezonama tokom godine.