Baza podataka „Kvalitet zraka Kantona Sarajevo“ obuhvata prostorne i atributne podatke o izvorima emisija zagađujućih materija, koncentracijama PM10, SO₂ i NO₂, te modelima disperzije zagađenja u atmosferi. Sastavni je dio informacionog sistema zaštite kvaliteta zraka Kantona Sarajevo, razvijenog u okviru digitalne Digitalne platforme Kantona Sarajevo. Podaci se prikupljaju, obrađuju i vizualizuju s ciljem praćenja stanja okoliša, identifikacije dominantnih izvora zagađenja i podrške donošenju mjera za poboljšanje kvaliteta zraka. Registar emisija obuhvata prirodne izvore (npr. biološki procesi, šumski požari) i emisije antropogenog porijekla koje nastaju u: Energetskim objektima (termoelektrane, toplane, kotlovnice), Industrijskim postrojenjima (tehnološki procesi), Stambenom sektoru (grijanje, kuhanje, priprema tople vode) i Saobraćaju (emisije iz vozila). Baza omogućava prostornu analizu koncentracija zagađujućih materija, simulaciju disperzije u urbanim i ruralnim sredinama, te povezivanje sa drugim prostornim slojevima u okviru Digitalne platforme i WebCity GIS aplikacije. Pristup podacima je omogućen putem standardizovanih web servisa (OGC WMS i OGC WFS), uz ograničenja pristupa definisana internim pravilima. Ova baza predstavlja ključni alat za institucije koje se bave zaštitom okoliša, prostornim planiranjem, akademskoj zajednici, javnosti, javnim zdravljem i kriznim upravljanjem, te doprinosi razvoju moderne e-uprave i transparentnosti rada javne uprave.

Digitalni model terena je skup položajno i visinski određenih tačaka i geometrijskih elemenata koji prikazuju teren sa svim njegovim reljefnim karakteristikama u trodimenzionalnoj perspektivi. Za potrebe Projekta izrade topografske karte 1:5000 urbanog područja Kantona Sarajevo, odnosno dobijanje ažurnih podloga za izradu urbanističkih planova i urbanističke dokumentacije, rektifikaciju ortofoto snimaka i vršenje raznih prostornih analiza izrađen je digitalni model terena rezolucije 2,5 metara.

Digitalni model terena prikazuje teren sa svim njegovim reljefnim karakteristikama u trodimenzionalnoj perspektivi, u svrhu izrade izometrijske i hipsometrijske analize terena, te kalibraciju (ortorektrifikacije) satelitskih snimaka kako bi oni bili upotrbljivi u potpunosti za prostorno planiranje. Digitalni model terena (DTM) šireg područja Kantona Sarajevo (4.266 km2) rezolucije 5 metara, jedan je od podprojekata za potrebu izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo. Izvor podataka su vektorizovane izohipse i kote sa geodetskih planova u razmjeri 1:1000, 1:2500 i 1:5000. Digitalni model terene je izrađen s ciljem omogućavanja efikasnosti i tačnosti pri izradi prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, kvalitetnijeg upravljanja prostorom, bržem i efikasnijem pribavljanju dokumentacije za gradnju, te spriječavanja bespravne gradnje.

Poznavanje zemljišnih resursa je bitan preduslov za planiranje optimalnog načina korištenja zemljišta i ono zauzima ključno mjesto u strategiji razvoja svake zemlje. Ovaj problem naročito dolazi do izražaja u uslovima malog fonda obradivih površina, kao što je to slučaj za područje Kantona Sarajevo. Treba imati na umu da tlo nije svojina jedne generacije nego i niza generacija koje dolaze. Ocjenjujući značaj ugrožavanja zemljišta kao prirodnog resursa Kanton Sarajevo izrađena je Studija upotrebne vrijednosti zemljišta na području Kantona Sarajevo za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003 do 2023 godine. Cilj ove Studije je utvrditi bilanse i kvalitet zemljišta koje će poslužiti kao osnova budućeg planiranja razvoja Kantona i njegovog prostornog uređenja uz racionalnu primjenu i optimalno korištenje zemljišnih resursa. Osnovni cilj je da se buduća zaštita tla i unapređenje poljoprivrede zasniva na temeljima tzv. ekološke poljoprivrede, koja se danas u svijetu označava kao osnova za očuvanje tla i kvalitetnu proizvodnju. U studiji je upotrebljen sistem kategorizacije zemljišta «Land capability classification», prilagođen uslovima Bosne i Hercegovine, gdje je zemljište rangirano u osam kategorija od najboljih (I kategorija) do najlošijih (VIII kategorija). Izrada Studije zasnivala se na terenskim i kabinetskim radovima koji su imali za cilj izradu bonitetnih karata M 1:10.000 za svih devet općina Kantona Sarajevo kao i izradu karata agrozona i oštećenja zemljišta na istoj razmjeri.

Stručno mišljenje je akt stručnih institucija, javnih preduzeća ili nadležnih organa kojima se potvrđuje da je planirana gradnja u skladu sa posebnim propisima i tehničkim uslovima iz njihove nadležnosti. Zavod za planiranje razvoja KS je ključni subjekt za izdavanje stručnih mišljenja unutar Kantona Sarajevo kada je riječ o urbanističkom i prostornom planiranju, naročito u sljedećim slučajevima kada je planska dokumentacija nekompletna ili nije donijeta, kada se trebaju tumačiti odredbe planova, potom kada općine traže mišljenja za svoje postupke odobravanja građenja i urbanističkih saglasnosti, te kada se radi na planovima višeg nivoa (prostorni, urbanistički) i infrastrukturnim pitanjima. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo od 2007. godine vodi i redovno ažurira bazu izdatih stručnih mišljenja na području Kantona Sarajevo. Svaka saglasnost u bazi je prikazana geometrijski kao poligon ili linija, uz sljedeće atribute: vrsta objekta, način rješavanja, općina, katastarska općina, katastarska čestica, klasifikacijska oznaka općine, datum izdavanja, interna oznaka Zavoda, godina unosa u bazu, podaci o podnosiocu zahtjeva (ime, prezime, adresa). Baza podataka je dostupna organima uprave (općine, ministarstva i dr.) putem WebCity GIS aplikacije, koristeći standardizirane web servise: OGC WMS i OGC WFS. Ovaj sistem omogućava transparentan, efikasan i prostorno precizan uvid u izdata stručna mišljenja, čime se olakšava planiranje, kontrola i upravljanje prostornim razvojem Kantona Sarajevo.

Urbanistički planovi se izrađuju za urbana područja, a njihove granice definiše Prostorni plan Kantona Sarajevo. Urbanistički plan Hadžići predstavlja detaljnu razradu opredjeljenja iz Prostornog plana i obuhvata: - osnovnu organizaciju prostora, - korištenje i namjenu zemljišta, uz prijedlog dinamike njegovog uređenja (građevinsko, poljoprivredno i šumsko zemljište), - namjenu površina za stanovanje, rad, rekreaciju, sport, turizam i posebne potrebe, - zone saobraćaja, vodne, energetske i komunalne infrastrukture, - privredne zone i prostore društvene infrastrukture. Na ovaj način Urbanistički plan Hadžići osigurava uravnotežen i održiv razvoj, u skladu s dugoročnim ciljevima prostornog planiranja Kantona Sarajevo.

Građevinska dozvola je akt kojim se odobrava izvođenje gradnje određenog objekta. Izdaje se na osnovu urbanističke saglasnosti, glavnog projekta, dokaza o vlasništvu zemljišta i potvrda o obezbijeđenoj infrastrukturi. Ovom dozvolom potvrđuje se da projekat ispunjava sve tehničke i sigurnosne uslove. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo od 2007. godine vodi i ažurira bazu podataka izdatih građevinskih dozvola u Kantonu Sarajevo. Svaka dozvola u bazi prikazana je kao tačka sa osnovnim atributima: općina, katastarska općina i čestica, klasifikacijska oznaka, datum izdavanja, interna oznaka Zavoda, godina unosa i podaci o podnosiocu zahtjeva. Baza je dostupna organima uprave putem WebCity GIS aplikacije, koristeći standardizirane web servise (OGC WMS i OGC WFS). Sistem omogućava transparentan i prostorno precizan uvid u izdane dozvole, čime se olakšava planiranje, kontrola i upravljanje razvojem Kantona Sarajevo.

Urbanistička saglasnost je upravni akt kojim se potvrđuje da je planirana gradnja usklađena s važećom prostorno-planskom dokumentacijom, kao što su regulacioni plan, urbanistički projekat, plan parcelacije i drugi relevantni dokumenti. Ovim aktom se definišu ključni urbanistički parametri: namjena zemljišta, lokacija i oblik građevinske parcele, osnovni urbanistički uslovi (spratnost, gabariti objekta, udaljenost od granica parcele, pristupni putevi i komunalna infrastruktura). Urbanističku saglasnost izdaje nadležni organ uprave – Ministarstvo ili općinska služba – u zavisnosti od vrste i značaja objekta. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo od 2007. godine vodi i redovno ažurira bazu podataka izdatih urbanističkih saglasnosti na području Kantona Sarajevo. Svaka saglasnost u bazi je prikazana geometrijski kao tačka, uz sljedeće atribute: općina, katastarska općina, katastarska čestica, klasifikacijska oznaka općine, datum izdavanja, interna oznaka Zavoda, godina unosa u bazu. Baza podataka je dostupna organima uprave (općine, ministarstva i dr.) putem WebCity GIS aplikacije, koristeći standardizirane web servise: OGC WMS i OGC WFS. Ovaj sistem omogućava transparentan, efikasan i prostorno precizan uvid u izdane urbanističke saglasnosti, čime se olakšava planiranje, kontrola i upravljanje prostornim razvojem Kantona Sarajevo.

Studija optimalnog snabdijevanja energijom Kantona Sarajevo je alat prostornog plana Kantona Sarajevo, te obuhvata usmjerenja u pogledu strukture energentata, mjere za uvođenje energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, te je osnov za određivanje optimalnog načina grijanja pojedinih tipova naselja što je primjenjivo kod izrade urbanistiĉkog i planova namjene prostora nižeg reda. Studijom se analizira dosadašnji razvoj komunalne energetike, daje ocjenu stanja komunalnih organizacija iz oblasti energetike, te posebno i naglašeno mjere za savremeno upravljanje korištenjem energije. Iako se radi o studiji, autori su nastojali da u Sutdiju ugrade mnoge elemente energetske strategije, kako bi se poboljšala njenja primjenjivost u praksi. Efikasnost korištenja energije se uvijek može poboljšavati. Obično su potrebna manja sredstva za racionaliaciju potrošnje energije, nego za proizvodnju novih količina energije, ali često nedostaju organizacione forme za uvođenje povećanja energijske efikasnosti. Energijska efikasnost je danas imperativ razvoja. Organizacija za povećanje energijske efikasnosti se postiče kroz sistem energijskog upravljanja). U tom smislu je predložen integralni sistem upravljanja energijom u Kantonu koji predviđa osnivanje agencije ili ureda za upravljanje enrgijom, posebno upravljanje potrošnjom energije u budţetskim ustanovama, uvođenje energijskog certificiranja zgrada te podsticanje razvoja ESCO koncepta.

Urbanistički planovi se donose za urbana područja, a granice područja za koje se izrađuju definišu se Prostornim planom Kantona. Urbanističkim planovima detaljnije se razrađuju opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona, a naročito: osnovna organizacija prostora, korištenje i namjena zemljišta sa prijedlogom dinamike njihovog uređenja (granice građevinskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta), namjena zemljišta za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene, zone saobraćaja, vodne, energetske i komunalne infrastrukture, privredne zone, društvena infrastruktura itd.