Vlada Kantona Sarajevo je na 32. sjednici održanoj 01.08.2019. godine donijela Odluku kojom se daje saglasnost na Elaborate o lokacijama reciklažnih dvorišta, niša i zelenih otoka sa lociranjem u prostorno-planskoj dokumentaciji i investicijskim planom (u nastavku teksta Elaborat) za područje devet općina Kantona Sarajevo čija je izrada utvrđena Planom upravljanja otpadom Kantona Sarajevo za period 2015-2020. godine („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 29/15). Elaborat je pripremljen od strane Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, a u saradnji sa Ministarstvom prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, općinama Kantona Sarajevo i KJKP „RAD“. Cilj izrade Elaborata je bio da se na osnovu analize postojećeg stanja infrastrukture za prikupljanje komunalnog otpada i prostornih mogućnosti Kantona Sarajevo, ponude moguća rješenja za nadogradnju postojeće infrastrukture koju će činiti zeleni otoci, reciklažna dvorišta, kante ili kontejneri za dvolinijski sistem prikupljanja otpada, a što bi u konačnici rezultiralo uspostavom sistema selektivnog prikupljanja, smanjenjem količina otpada za odlaganje i povećanjem stepena reciklaže svih vrsta otpada koje je moguće iskoristiti. U toku izrade Elaborata formirana je digitalna baza podataka u GIS softveru sa tačnim brojem i opisnim stanjem postojećih lokacija za prikupljanje otpada, te prijedlogom izgradnje nove infrastrukture sa posudama za selektivno prikupljanje otpada uz uvažavanje raspoloživog prostora. Sastavni dio Elaborata su tabelarni i grafički prikazi Postojećeg stanja i Projekcije razvoja infrastrukture za prikupljanje otpada, Investicijski plan kojim je utvrđen finansijski okvir, prioriteti i dinamika realizacije aktivnosti na izgradnji planirane infrastrukture, kao i Tehničke smjernice za projektiranje infrastrukture za prihvat otpada u kojim su, na bazi općih i tehničkih zahtjeva izgradnje infrastrukture za selektivno prikupljanje otpada, predstavljena idejna rješenja tipova zelenih otoka i reciklažnih dvorišta. Usvajanjem Elaborata osigurana su usmjerenja za planiranje lokacija za selektivno prikupljanje komunalnog otpada u postupku izrade detaljnih planskih dokumenata, a za što su odredbom člana 3. spomenute Odluke Vlade Kantona Sarajevo obavezujući Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i općine Kantona Sarajevo.

Emisija je izbacivanje određenih materija iz izvora u atmosferu koje u određenim koncentracijama mogu biti štetne za ljude, biljke i životinje, te dobra stvorena prirodnim putem i radom čovjeka. Ove materije se, stoga, nazivaju zagađujuće materije. Emisije se mogu podijeliti na prirodne i emisije antropogenog porijekla. Prirodne emisije nastaju emitovanjem materija od strane živih bića (disanje), truljenjem, kao i iz drugih prirodnih procesa (eolske erozije, šumski požari). Emisije antropogenog porijekla nastaju u: 1. Energetskim objektima – npr. emisije nastale sagorijevanjem goriva za potrebe grijanja; 2. Industrijskim postrojenjima – emisije nastale iz tehnoloških procesa; 3. Stambenom sektoru - emisije nastale sagorijevanjem goriva u svrhu grijanja, kuhanja, pripreme potrošne tople vode i sl. u domaćinstvima; i 4. Saobraćaju. U energetske objekte spadaju termoelektrane, toplane, individualne kotlovnice za proizvodnju energije za grijanje i tehnološke potrebe. Cilj izrade registra je prikaz emisija, okolnosti i aktivnosti koje utiču na emisije u zrak. Registar emisija se radi za slijedeće zagađujuće materije zraka: sumpordioksid, nitrookside, ugljendioksid, ugljenmonoksid, amonijak, nitrozookside, metan, nemetanske ugljenvodonike, benzen i PM10.

Studija optimalnog snabdijevanja energijom Kantona Sarajevo je alat prostornog plana Kantona Sarajevo, te obuhvata usmjerenja u pogledu strukture energentata, mjere za uvođenje energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, te je osnov za određivanje optimalnog načina grijanja pojedinih tipova naselja što je primjenjivo kod izrade urbanistiĉkog i planova namjene prostora nižeg reda. Studijom se analizira dosadašnji razvoj komunalne energetike, daje ocjenu stanja komunalnih organizacija iz oblasti energetike, te posebno i naglašeno mjere za savremeno upravljanje korištenjem energije. Iako se radi o studiji, autori su nastojali da u Sutdiju ugrade mnoge elemente energetske strategije, kako bi se poboljšala njenja primjenjivost u praksi. Efikasnost korištenja energije se uvijek može poboljšavati. Obično su potrebna manja sredstva za racionaliaciju potrošnje energije, nego za proizvodnju novih količina energije, ali često nedostaju organizacione forme za uvođenje povećanja energijske efikasnosti. Energijska efikasnost je danas imperativ razvoja. Organizacija za povećanje energijske efikasnosti se postiče kroz sistem energijskog upravljanja). U tom smislu je predložen integralni sistem upravljanja energijom u Kantonu koji predviđa osnivanje agencije ili ureda za upravljanje enrgijom, posebno upravljanje potrošnjom energije u budţetskim ustanovama, uvođenje energijskog certificiranja zgrada te podsticanje razvoja ESCO koncepta.

Osnovna namjera studije Demogradije i sistema naselja Kantona Sarajevo je ocijeniti demografsku situaciju na području Kantona Sarajevo s obzirom na posljedice rata koji je prouzrokovao značajno slabljenje demografskog sastava i raspodjele stanovništva. Računajući na činjenicu, da problematika razvoja naselja i stanovništva Kantona Sarajevo u velikoj mjeri zavisi od stanja u susjednim područjima, naravno ni to pitanje se nije zanemarilo u okviru proučavanja demografske problematike Kantona Sarajevo. Činjenica je da stanovništvo nije ''planska kategorija''u klasičnom smislu jer na razvoj stanovništva možemo uticati samo posredno, stvaranjem povoljnih društvenih, socijalnih, ekonomskih i prostornih uslova u nekom području. Sa tom tvrdnjom otvorena je šira problematika koordinacija između različitih planskih elemenata. Detaljna analiza ovih elemenata naravno nije bila svrha ovog projekta nego je pokušaj formulacije mjera za ostvarivanje postavljenih razvojnih ciljeva izraženih u broju stanovništva koji su bili postavljeni u ovom projektu. Naravno da su kod provjere rezultata ovog projekta i njihovog suočavanja sa potrebnim mjerama za realizaciju u praksi doći i do nekih korekcija upotrijebljenih parametra s posebnim obzirom na migracije. Na kraju je posebno upozoreno na potrebu da se kod upotrebe demografskih analiza u praksi često događa da se neki negativni trendovi upotrebljavaju kao planski cilj.

Studija ranjivosti Kantona Sarajevo je postupak vrednovanja prostornih karakteristika kod planiranja prostornog razvoja. Njena namjena je optimizacija raspodjele djelatnosti u prostoru iz ugla zaštite javnog interesa na području zaštite okoliša. Analizom cjelokupnog prostora istraživanja zaključuje se gdje je rizik za nastanak negativnih uticaja na okoliš, zbog karakteristika prostora, veći ili manji. Tako identificiramo okolišno najprimjernije lokacije za određene djelatnosti da bi izbjegli kasnije konflikte sa drugim korisnicima prostora, te zastupnicima javnog interesa. Izabrana metodologija izrade Studije u skladu je sa odredbama okolišnog i prostornog zakonodavstva sa stručnim usmjerenjima u pogledu metodologije i pristupa te sa preporukama EU. Studija ranjivosti razmatra sve kategorije razvoja koje su razrađene u Prostornom planu Kantona Sarajevo. Također vodi računa o postojećoj klasifikaciji planiranja i kratkoročnim i srednjoročnim razvojnim prijedlozima. Djelatnosti koje su se obrađivale su sljedeće: - stambena izgradnja (individualna stambena izgradnja, kolektivna stambena izgradnja, gradnja vikend naselja, gradnja turističkih naselja, društvena infrastruktura (škole, zdravstvene ustanove, kulturne ustanove i sl.) - poljoprivredne površine (agrarne operacije) - iskorištavanje mineralnih sirovina (kamenolomi, glinokopi) - rekreacija u prirodi (rekreacioni centri, skijališta, biciklističke staze itd.) - saobraćajna infrastruktura (saobraćajnice, terminali) - energetska infrastruktura (dalekovodi, gasovodi) - komunalna infrastruktura (groblja, deponije) - industrijske zone, skladišta - privredne zone (tehnološki parkovi, veliki trgovački centri, transportno-distribucijski centri).

Cilj Studije je da utvrdi aktuelnu i cjelovitu valorizaciju kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa i da da prijedlog mjera za očuvanje, zaštitu i korišćenje. Izradom ove Studije nadležne službe u Kantonu i općinama dobile su ažurnu kartu i bazu podataka o stanju prirodne i graditeljske baštine na području Kantona Sarajevo koja zaslužuje poseban tretman u izradi razvojnih i provedbenih dokumenata kao aktuelnog i budućih zadataka prostornog planiranja. Pored uvoda, priloga i grafičkog dijela Studija ima dva poglavlja: Polazne osnove i Plansku zaštitu i unaprijeđenje kulturno-historijakog i prirodnog naslijeđa. U prvom dijelu se daju opće informacije, historijski i urbani razvoj Sarajeva, sistem zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, te kvantifikacija i ocjena postojećeg stanja. Drugi dio sadrži: načela zaštite, ciljeve, metodologiju valorizacije naslijeđa, kvantifikaciju i nivoe planske zaštite naslijeđa, inventarizaciju i mjere planske zaštite sa detaljnom razradom kulturno-historijskog, a potom prirodnog naslijeđa. Zatim se obrađuje integracija zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa sa drugim funkcijama, a na kraju se daje prostorni razmještaj i bilans površina. Studija je ustanovila jedinstven registar kulturno-historijskogi prirodnog nasljeđa prema važećim zakonskim dokumentima, odnosno evropskim kriterijima, te je izvršena novelacija i registracija spomenika na postojećoj listi za područje Kantona Sarajevo. U Studiji su korišteni primarni i sekundarni izvori podataka, a obavljen je i značajan obim terenskih istraživanja (Rekognosciranje terena i ubiciranje pojedinih dobara, fotografiranje karakterističnih objekata, kompleksa, pejsaža, spomen obilježja) Također, značajan doprinos Studije su grafički prilozi koji su urađeni u GIS formatu, u kojem je rađen i Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine.

Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo je uz pomoć i podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država uspostavio Interaktivnu mapu za područje Kantona Sarajevo. Razlozi za uspostavu ovakvog alata su višestruki, počevši od potrebe za prezentiranjem javnosti prikupljenih podataka iz oblasti gradnje i prostornog planiranja u Kantonu Sarajevo, neophodnosti povećanja same transparentnosti (kao najefikasnijeg lijeka protiv korupcije) procesa koji se odvijaju u ovom sektoru, kao i u svrhu praćenja i prevencije koruptivnih aktivnosti i ponašanja u ovoj oblasti. Interaktivna mapa pruža mogućnost provjere da li se u sektoru gradnje i prostornog planiranja djeluje i postupa u skladu sa propisima, a raspoloživi podaci se odnose se na dva segmenta: gradnja objekata i sječa šume. Segmenti su u Mapi prikazani odgovarajućim simbolima i vizuelnim rješenjima zavisno od stadija gradnje u kojem se objekat nalazi, odnosno da li se radi o bespravnoj sječi/krčenju šume ili po odobrenju nadležnog organa, uz ostale relevantne podatke koji se odnose na ove segmente. U sektoru gradnje i prostornog planiranja od presudnog značaja za sprečavanje potencijalnih štetnih posljedica jeste blagovremenost informacija. Dakle, kroz Interaktivnu mapu namjera je da se podstakne društveni aktivizam u oblasti gradnje i prostornog uređenja u svrhu sprečavanja korupcije i drugih nepravilnosti, a na osnovu blagovremenih informacija koje ovaj alat omogućava. Postoji više veoma značajnih ciljeva koji se žele postići uspostavljanjem i stavljanjem na raspolaganje široj javnosti ovakvog analitičko-statističkog alata: povećanje stepena transparentnosti (kao najefikasnijeg rješenja protiv korupcije) u sektoru gradnje i prostornog planiranja; zaštita prirodnih resursa i životnog prostora; prevencija i sprečavanje korupcije u sektoru gradnje i prostornog planiranja; praćenje djelovanja političkih subjekata, te prevencije i sprečavanja finansiranja političkih partija; prevencija i sprečavanje ulaganja tzv. „prljavog novca“; poboljšanje kvaliteta samih prijava korupcije i drugih nepravilnosti; poboljšanje efikasnosti i ekonomičnosti postupanja nadležnih organa itd.

Prostorni plan Zeničko-dobojskog kantona je prvi obavezan planski dokument za područje Kantona kojim se regulišu odnosi u prostoru i daju smjernice za njegovo korištenje i čuvanje uz uvažavanje osnovnih principa humanog održivog razvoja. Navedeni dokument je plan šireg područja kojim su utvrđene smjernice za izradu i donošenje planskih dokumenata užih područja na prostoru Zeničko-dobojskog kantona. Prostorni plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. Grafički dio sadrži 29 grafičkih priloga (Kanton) u razmjeri 1:50000 i 12 grafičkih priloga (općine) u razmjeri 1:25000.

Glavni izvor podataka o tlu u Bosni i Hercegovini je Osnovna pedološka karta u mjerilu 1:50.000. Projekat izrade Osnovne pedološke karte započeo je 1964. godine a implementirao ga je Agropedološki institut Sarajevo. Osnovna pedološka karta izrađena je na pedogenetskim principima. Područje BiH pokriveno je 71 list koji su cijeli unutar BiH i još 45 listova koji su uključivali površine pograničnih država. Metodologija istraživanja tla je dogovorena 1964. godine, a kompletiranje svih listova obavljeno je 1984. Gustina profila je bila približno 1/100 ha, a analitički laboratorijski podaci za profile (fizička i hemijska svojstva) uključeni su kao aneks za svaki list. Klasifikacija tla je zasnovana na genetsko-evolucionim principima, u kojima je tip tla bio osnovna jedinica sistema klasifikacije. Jedinice za mapiranje uključivale su informacije o tipu tla, podtipu, sorti, pa čak i formiranju tla. Morfološke i litološke karakteristike bile su glavni kriteriji za razlikovanje. Na karti tla BiH u mjerilu 1:50.000 identificirano je 1.176 kartirnih jedinica.