Vlada Kantona Sarajevo je na 32. sjednici održanoj 01.08.2019. godine donijela Odluku kojom se daje saglasnost na Elaborate o lokacijama reciklažnih dvorišta, niša i zelenih otoka sa lociranjem u prostorno-planskoj dokumentaciji i investicijskim planom (u nastavku teksta Elaborat) za područje devet općina Kantona Sarajevo čija je izrada utvrđena Planom upravljanja otpadom Kantona Sarajevo za period 2015-2020. godine („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 29/15). Elaborat je pripremljen od strane Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, a u saradnji sa Ministarstvom prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, općinama Kantona Sarajevo i KJKP „RAD“. Cilj izrade Elaborata je bio da se na osnovu analize postojećeg stanja infrastrukture za prikupljanje komunalnog otpada i prostornih mogućnosti Kantona Sarajevo, ponude moguća rješenja za nadogradnju postojeće infrastrukture koju će činiti zeleni otoci, reciklažna dvorišta, kante ili kontejneri za dvolinijski sistem prikupljanja otpada, a što bi u konačnici rezultiralo uspostavom sistema selektivnog prikupljanja, smanjenjem količina otpada za odlaganje i povećanjem stepena reciklaže svih vrsta otpada koje je moguće iskoristiti. U toku izrade Elaborata formirana je digitalna baza podataka u GIS softveru sa tačnim brojem i opisnim stanjem postojećih lokacija za prikupljanje otpada, te prijedlogom izgradnje nove infrastrukture sa posudama za selektivno prikupljanje otpada uz uvažavanje raspoloživog prostora. Sastavni dio Elaborata su tabelarni i grafički prikazi Postojećeg stanja i Projekcije razvoja infrastrukture za prikupljanje otpada, Investicijski plan kojim je utvrđen finansijski okvir, prioriteti i dinamika realizacije aktivnosti na izgradnji planirane infrastrukture, kao i Tehničke smjernice za projektiranje infrastrukture za prihvat otpada u kojim su, na bazi općih i tehničkih zahtjeva izgradnje infrastrukture za selektivno prikupljanje otpada, predstavljena idejna rješenja tipova zelenih otoka i reciklažnih dvorišta. Usvajanjem Elaborata osigurana su usmjerenja za planiranje lokacija za selektivno prikupljanje komunalnog otpada u postupku izrade detaljnih planskih dokumenata, a za što su odredbom člana 3. spomenute Odluke Vlade Kantona Sarajevo obavezujući Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i općine Kantona Sarajevo.

Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo je uz pomoć i podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država uspostavio Interaktivnu mapu za područje Kantona Sarajevo. Razlozi za uspostavu ovakvog alata su višestruki, počevši od potrebe za prezentiranjem javnosti prikupljenih podataka iz oblasti gradnje i prostornog planiranja u Kantonu Sarajevo, neophodnosti povećanja same transparentnosti (kao najefikasnijeg lijeka protiv korupcije) procesa koji se odvijaju u ovom sektoru, kao i u svrhu praćenja i prevencije koruptivnih aktivnosti i ponašanja u ovoj oblasti. Interaktivna mapa pruža mogućnost provjere da li se u sektoru gradnje i prostornog planiranja djeluje i postupa u skladu sa propisima, a raspoloživi podaci se odnose se na dva segmenta: gradnja objekata i sječa šume. Segmenti su u Mapi prikazani odgovarajućim simbolima i vizuelnim rješenjima zavisno od stadija gradnje u kojem se objekat nalazi, odnosno da li se radi o bespravnoj sječi/krčenju šume ili po odobrenju nadležnog organa, uz ostale relevantne podatke koji se odnose na ove segmente. U sektoru gradnje i prostornog planiranja od presudnog značaja za sprečavanje potencijalnih štetnih posljedica jeste blagovremenost informacija. Dakle, kroz Interaktivnu mapu namjera je da se podstakne društveni aktivizam u oblasti gradnje i prostornog uređenja u svrhu sprečavanja korupcije i drugih nepravilnosti, a na osnovu blagovremenih informacija koje ovaj alat omogućava. Postoji više veoma značajnih ciljeva koji se žele postići uspostavljanjem i stavljanjem na raspolaganje široj javnosti ovakvog analitičko-statističkog alata: povećanje stepena transparentnosti (kao najefikasnijeg rješenja protiv korupcije) u sektoru gradnje i prostornog planiranja; zaštita prirodnih resursa i životnog prostora; prevencija i sprečavanje korupcije u sektoru gradnje i prostornog planiranja; praćenje djelovanja političkih subjekata, te prevencije i sprečavanja finansiranja političkih partija; prevencija i sprečavanje ulaganja tzv. „prljavog novca“; poboljšanje kvaliteta samih prijava korupcije i drugih nepravilnosti; poboljšanje efikasnosti i ekonomičnosti postupanja nadležnih organa itd.

Reciklažno dvorište olakšava odlaganje onih vrsta otpada koja ne spadaju u miješani kućni otpad poput, reciklažnih sirovina, kabastog otpada, bio otpada, elektronsko i električnog otpada, auto gume i drugi. Dvorište se prostire na površini od 1.567,86 m2 te se sastoji od sortirnice sa privremenim skladištem – ručno sortiranje, platoa za smještaj kontejnera za odlaganje opasnog otpada, platoa za smještaj kontejnera za odlaganje komunalnog otpada, platoa za smještaj kontejnera za odlaganje kabastog, građevinskog i metalnog otpada, kolska vaga, portirnica i manipulativna površina. Dokument sadrži opis lokacije, vrste otpada koje se prihvataju, tehnologiju rada, zaštitu na radu, upravljanje reciklažnim dvorištem te održavanje reciklažnog dvorišta.

Emisija je izbacivanje određenih materija iz izvora u atmosferu koje u određenim koncentracijama mogu biti štetne za ljude, biljke i životinje, te dobra stvorena prirodnim putem i radom čovjeka. Ove materije se, stoga, nazivaju zagađujuće materije. Emisije se mogu podijeliti na prirodne i emisije antropogenog porijekla. Prirodne emisije nastaju emitovanjem materija od strane živih bića (disanje), truljenjem, kao i iz drugih prirodnih procesa (eolske erozije, šumski požari). Emisije antropogenog porijekla nastaju u: 1. Energetskim objektima – npr. emisije nastale sagorijevanjem goriva za potrebe grijanja; 2. Industrijskim postrojenjima – emisije nastale iz tehnoloških procesa; 3. Stambenom sektoru - emisije nastale sagorijevanjem goriva u svrhu grijanja, kuhanja, pripreme potrošne tople vode i sl. u domaćinstvima; i 4. Saobraćaju. U energetske objekte spadaju termoelektrane, toplane, individualne kotlovnice za proizvodnju energije za grijanje i tehnološke potrebe. Cilj izrade registra je prikaz emisija, okolnosti i aktivnosti koje utiču na emisije u zrak. Registar emisija se radi za slijedeće zagađujuće materije zraka: sumpordioksid, nitrookside, ugljendioksid, ugljenmonoksid, amonijak, nitrozookside, metan, nemetanske ugljenvodonike, benzen i PM10.

Studija optimalnog snabdijevanja energijom Kantona Sarajevo je alat prostornog plana Kantona Sarajevo, te obuhvata usmjerenja u pogledu strukture energentata, mjere za uvođenje energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, te je osnov za određivanje optimalnog načina grijanja pojedinih tipova naselja što je primjenjivo kod izrade urbanistiĉkog i planova namjene prostora nižeg reda. Studijom se analizira dosadašnji razvoj komunalne energetike, daje ocjenu stanja komunalnih organizacija iz oblasti energetike, te posebno i naglašeno mjere za savremeno upravljanje korištenjem energije. Iako se radi o studiji, autori su nastojali da u Sutdiju ugrade mnoge elemente energetske strategije, kako bi se poboljšala njenja primjenjivost u praksi. Efikasnost korištenja energije se uvijek može poboljšavati. Obično su potrebna manja sredstva za racionaliaciju potrošnje energije, nego za proizvodnju novih količina energije, ali često nedostaju organizacione forme za uvođenje povećanja energijske efikasnosti. Energijska efikasnost je danas imperativ razvoja. Organizacija za povećanje energijske efikasnosti se postiče kroz sistem energijskog upravljanja). U tom smislu je predložen integralni sistem upravljanja energijom u Kantonu koji predviđa osnivanje agencije ili ureda za upravljanje enrgijom, posebno upravljanje potrošnjom energije u budţetskim ustanovama, uvođenje energijskog certificiranja zgrada te podsticanje razvoja ESCO koncepta.

Strateški plan je pripremljen u okviru Projekta „Efikasno upravljanje otpadom u Kantonu Sarajevo“, koji je finansiran od strane Češke Razvojne Agencije, a implementiran u periodu 2021–2023. godine. Izrada dokumenta predstavlja jednu od ključnih aktivnosti predviđenih projektom, s ciljem unaprjeđenja sistema planiranja i organizacije upravljanja otpadom u okviru KJKP „RAD“ d.o.o. Sarajevo. Dokument ima za svrhu da na jasan i sistematičan način definiše metodologiju planiranja aktivnosti upravljanja otpadom na području Kantona Sarajevo, kao i da precizno odredi nadležnosti, odgovornosti i obaveze svih relevantnih sektora i institucija koje će biti uključene u implementaciju Plana. Na taj način se osigurava usklađenost s važećim zakonskim i strateškim okvirima, povećava efikasnost u realizaciji mjera, te jača kapacitet Kantona Sarajevo za dugoročno održivo upravljanje otpadom. Posebna pažnja u dokumentu posvećena je uspostavljanju jasnih mehanizama saradnje između nadležnih organa, javnih preduzeća i drugih aktera, kako bi se obezbijedila koordinirana provedba planiranih aktivnosti i postigli ciljevi u pogledu zaštite okoliša, poboljšanja kvaliteta života stanovništva i racionalnog korištenja resursa.

U okviru Regionalnog centra za upravljanje otpadom Smiljevići otvoreno je reciklažno dvorište, namijenjeno razvrstavanju ali i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. Reciklažno dvorišteima ima za cilj iskorištavanja i smanjenja što većih količina otpada koja ne spadaju u miješani kućni otpad poput, reciklažnih sirovina, kabastog otpada, bio otpada, elektronsko i električnog otpada, auto gume i drugi. Dokument sadrži opis lokacije, vrste otpada koje se prihvataju, predtretman po pojedinim vrstama otpada dovezenih od građana Kantona Sarajevo, predtretman i tretman otpada dovezenog vozilima KJKP "RAD" Sarajevo, tehnologiju rada, zaštitu na radu, upravljanje reciklažnim dvorištem te održavanje reciklažnog dvorišta.

Studija ranjivosti Kantona Sarajevo je postupak vrednovanja prostornih karakteristika kod planiranja prostornog razvoja. Njena namjena je optimizacija raspodjele djelatnosti u prostoru iz ugla zaštite javnog interesa na području zaštite okoliša. Analizom cjelokupnog prostora istraživanja zaključuje se gdje je rizik za nastanak negativnih uticaja na okoliš, zbog karakteristika prostora, veći ili manji. Tako identificiramo okolišno najprimjernije lokacije za određene djelatnosti da bi izbjegli kasnije konflikte sa drugim korisnicima prostora, te zastupnicima javnog interesa. Izabrana metodologija izrade Studije u skladu je sa odredbama okolišnog i prostornog zakonodavstva sa stručnim usmjerenjima u pogledu metodologije i pristupa te sa preporukama EU. Studija ranjivosti razmatra sve kategorije razvoja koje su razrađene u Prostornom planu Kantona Sarajevo. Također vodi računa o postojećoj klasifikaciji planiranja i kratkoročnim i srednjoročnim razvojnim prijedlozima. Djelatnosti koje su se obrađivale su sljedeće: - stambena izgradnja (individualna stambena izgradnja, kolektivna stambena izgradnja, gradnja vikend naselja, gradnja turističkih naselja, društvena infrastruktura (škole, zdravstvene ustanove, kulturne ustanove i sl.) - poljoprivredne površine (agrarne operacije) - iskorištavanje mineralnih sirovina (kamenolomi, glinokopi) - rekreacija u prirodi (rekreacioni centri, skijališta, biciklističke staze itd.) - saobraćajna infrastruktura (saobraćajnice, terminali) - energetska infrastruktura (dalekovodi, gasovodi) - komunalna infrastruktura (groblja, deponije) - industrijske zone, skladišta - privredne zone (tehnološki parkovi, veliki trgovački centri, transportno-distribucijski centri).

Reciklažno dvorište su poveznica između građana, ovlaštenih sakupljača i ovlaštenih obrađivača otpada i/ili regionalnog centra upravljanja otpadom. Odvojeno skupljeni otpad iz domaćinstava koji se privremeno skladišti na lokaciji reciklažnog dvorišta može se direktno predavati ovlaštenim skupljačima ili obrađivačima otpada, a može se prevoziti i do regionalnog centra upravljanja otpadom gdje se skladišti do predaje ovlaštenim firmama. Plan infrastrukture za upravljanje otpadom bazira se na: izdvajanju korisnih sirovina iz otpada i minimiziranju količine otpada koji se odlaže. U cilju izdvajanja korisnih sirovina iz otpada, potrebna je nadogradnja postojeće infrastrukture – uspostava većeg broja reciklažnih dvorišta. Formiranje reciklažnih dvorišta treba posmatrati kao polaznu tačku savremenog upravljanja otpadom, a u cilju predselekcije otpada na mjestu stvaranja. Preostali, miješani otpad čije je porijeklo iz domaćinstava i srodno, odvozi se na Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO) Smiljevići.

Cilj Studije je da utvrdi aktuelnu i cjelovitu valorizaciju kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa i da da prijedlog mjera za očuvanje, zaštitu i korišćenje. Izradom ove Studije nadležne službe u Kantonu i općinama dobile su ažurnu kartu i bazu podataka o stanju prirodne i graditeljske baštine na području Kantona Sarajevo koja zaslužuje poseban tretman u izradi razvojnih i provedbenih dokumenata kao aktuelnog i budućih zadataka prostornog planiranja. Pored uvoda, priloga i grafičkog dijela Studija ima dva poglavlja: Polazne osnove i Plansku zaštitu i unaprijeđenje kulturno-historijakog i prirodnog naslijeđa. U prvom dijelu se daju opće informacije, historijski i urbani razvoj Sarajeva, sistem zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, te kvantifikacija i ocjena postojećeg stanja. Drugi dio sadrži: načela zaštite, ciljeve, metodologiju valorizacije naslijeđa, kvantifikaciju i nivoe planske zaštite naslijeđa, inventarizaciju i mjere planske zaštite sa detaljnom razradom kulturno-historijskog, a potom prirodnog naslijeđa. Zatim se obrađuje integracija zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa sa drugim funkcijama, a na kraju se daje prostorni razmještaj i bilans površina. Studija je ustanovila jedinstven registar kulturno-historijskogi prirodnog nasljeđa prema važećim zakonskim dokumentima, odnosno evropskim kriterijima, te je izvršena novelacija i registracija spomenika na postojećoj listi za područje Kantona Sarajevo. U Studiji su korišteni primarni i sekundarni izvori podataka, a obavljen je i značajan obim terenskih istraživanja (Rekognosciranje terena i ubiciranje pojedinih dobara, fotografiranje karakterističnih objekata, kompleksa, pejsaža, spomen obilježja) Također, značajan doprinos Studije su grafički prilozi koji su urađeni u GIS formatu, u kojem je rađen i Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine.