Naplatne kućice, Odmorišta, Grnični prijelaz, COKP, Stalni objekti (mosto, tunel, vijadukt, rampa, nadvožnjak, podvožnjak i propusti) i pomoćni objekti

Studija optimalnog snabdijevanja energijom Kantona Sarajevo je alat prostornog plana Kantona Sarajevo, te obuhvata usmjerenja u pogledu strukture energentata, mjere za uvođenje energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, te je osnov za određivanje optimalnog načina grijanja pojedinih tipova naselja što je primjenjivo kod izrade urbanistiĉkog i planova namjene prostora nižeg reda. Studijom se analizira dosadašnji razvoj komunalne energetike, daje ocjenu stanja komunalnih organizacija iz oblasti energetike, te posebno i naglašeno mjere za savremeno upravljanje korištenjem energije. Iako se radi o studiji, autori su nastojali da u Sutdiju ugrade mnoge elemente energetske strategije, kako bi se poboljšala njenja primjenjivost u praksi. Efikasnost korištenja energije se uvijek može poboljšavati. Obično su potrebna manja sredstva za racionaliaciju potrošnje energije, nego za proizvodnju novih količina energije, ali često nedostaju organizacione forme za uvođenje povećanja energijske efikasnosti. Energijska efikasnost je danas imperativ razvoja. Organizacija za povećanje energijske efikasnosti se postiče kroz sistem energijskog upravljanja). U tom smislu je predložen integralni sistem upravljanja energijom u Kantonu koji predviđa osnivanje agencije ili ureda za upravljanje enrgijom, posebno upravljanje potrošnjom energije u budţetskim ustanovama, uvođenje energijskog certificiranja zgrada te podsticanje razvoja ESCO koncepta.

Strateški plan je pripremljen u okviru Projekta „Efikasno upravljanje otpadom u Kantonu Sarajevo“, koji je finansiran od strane Češke Razvojne Agencije, a implementiran u periodu 2021–2023. godine. Izrada dokumenta predstavlja jednu od ključnih aktivnosti predviđenih projektom, s ciljem unaprjeđenja sistema planiranja i organizacije upravljanja otpadom u okviru KJKP „RAD“ d.o.o. Sarajevo. Dokument ima za svrhu da na jasan i sistematičan način definiše metodologiju planiranja aktivnosti upravljanja otpadom na području Kantona Sarajevo, kao i da precizno odredi nadležnosti, odgovornosti i obaveze svih relevantnih sektora i institucija koje će biti uključene u implementaciju Plana. Na taj način se osigurava usklađenost s važećim zakonskim i strateškim okvirima, povećava efikasnost u realizaciji mjera, te jača kapacitet Kantona Sarajevo za dugoročno održivo upravljanje otpadom. Posebna pažnja u dokumentu posvećena je uspostavljanju jasnih mehanizama saradnje između nadležnih organa, javnih preduzeća i drugih aktera, kako bi se obezbijedila koordinirana provedba planiranih aktivnosti i postigli ciljevi u pogledu zaštite okoliša, poboljšanja kvaliteta života stanovništva i racionalnog korištenja resursa.

Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo je uz pomoć i podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država uspostavio Interaktivnu mapu za područje Kantona Sarajevo. Razlozi za uspostavu ovakvog alata su višestruki, počevši od potrebe za prezentiranjem javnosti prikupljenih podataka iz oblasti gradnje i prostornog planiranja u Kantonu Sarajevo, neophodnosti povećanja same transparentnosti (kao najefikasnijeg lijeka protiv korupcije) procesa koji se odvijaju u ovom sektoru, kao i u svrhu praćenja i prevencije koruptivnih aktivnosti i ponašanja u ovoj oblasti. Interaktivna mapa pruža mogućnost provjere da li se u sektoru gradnje i prostornog planiranja djeluje i postupa u skladu sa propisima, a raspoloživi podaci se odnose se na dva segmenta: gradnja objekata i sječa šume. Segmenti su u Mapi prikazani odgovarajućim simbolima i vizuelnim rješenjima zavisno od stadija gradnje u kojem se objekat nalazi, odnosno da li se radi o bespravnoj sječi/krčenju šume ili po odobrenju nadležnog organa, uz ostale relevantne podatke koji se odnose na ove segmente. U sektoru gradnje i prostornog planiranja od presudnog značaja za sprečavanje potencijalnih štetnih posljedica jeste blagovremenost informacija. Dakle, kroz Interaktivnu mapu namjera je da se podstakne društveni aktivizam u oblasti gradnje i prostornog uređenja u svrhu sprečavanja korupcije i drugih nepravilnosti, a na osnovu blagovremenih informacija koje ovaj alat omogućava. Postoji više veoma značajnih ciljeva koji se žele postići uspostavljanjem i stavljanjem na raspolaganje široj javnosti ovakvog analitičko-statističkog alata: povećanje stepena transparentnosti (kao najefikasnijeg rješenja protiv korupcije) u sektoru gradnje i prostornog planiranja; zaštita prirodnih resursa i životnog prostora; prevencija i sprečavanje korupcije u sektoru gradnje i prostornog planiranja; praćenje djelovanja političkih subjekata, te prevencije i sprečavanja finansiranja političkih partija; prevencija i sprečavanje ulaganja tzv. „prljavog novca“; poboljšanje kvaliteta samih prijava korupcije i drugih nepravilnosti; poboljšanje efikasnosti i ekonomičnosti postupanja nadležnih organa itd.

Reciklažno dvorište su poveznica između građana, ovlaštenih sakupljača i ovlaštenih obrađivača otpada i/ili regionalnog centra upravljanja otpadom. Odvojeno skupljeni otpad iz domaćinstava koji se privremeno skladišti na lokaciji reciklažnog dvorišta može se direktno predavati ovlaštenim skupljačima ili obrađivačima otpada, a može se prevoziti i do regionalnog centra upravljanja otpadom gdje se skladišti do predaje ovlaštenim firmama. Plan infrastrukture za upravljanje otpadom bazira se na: izdvajanju korisnih sirovina iz otpada i minimiziranju količine otpada koji se odlaže. U cilju izdvajanja korisnih sirovina iz otpada, potrebna je nadogradnja postojeće infrastrukture – uspostava većeg broja reciklažnih dvorišta. Formiranje reciklažnih dvorišta treba posmatrati kao polaznu tačku savremenog upravljanja otpadom, a u cilju predselekcije otpada na mjestu stvaranja. Preostali, miješani otpad čije je porijeklo iz domaćinstava i srodno, odvozi se na Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO) Smiljevići.

Emisija je izbacivanje određenih materija iz izvora u atmosferu koje u određenim koncentracijama mogu biti štetne za ljude, biljke i životinje, te dobra stvorena prirodnim putem i radom čovjeka. Ove materije se, stoga, nazivaju zagađujuće materije. Emisije se mogu podijeliti na prirodne i emisije antropogenog porijekla. Prirodne emisije nastaju emitovanjem materija od strane živih bića (disanje), truljenjem, kao i iz drugih prirodnih procesa (eolske erozije, šumski požari). Emisije antropogenog porijekla nastaju u: 1. Energetskim objektima – npr. emisije nastale sagorijevanjem goriva za potrebe grijanja; 2. Industrijskim postrojenjima – emisije nastale iz tehnoloških procesa; 3. Stambenom sektoru - emisije nastale sagorijevanjem goriva u svrhu grijanja, kuhanja, pripreme potrošne tople vode i sl. u domaćinstvima; i 4. Saobraćaju. U energetske objekte spadaju termoelektrane, toplane, individualne kotlovnice za proizvodnju energije za grijanje i tehnološke potrebe. Cilj izrade registra je prikaz emisija, okolnosti i aktivnosti koje utiču na emisije u zrak. Registar emisija se radi za slijedeće zagađujuće materije zraka: sumpordioksid, nitrookside, ugljendioksid, ugljenmonoksid, amonijak, nitrozookside, metan, nemetanske ugljenvodonike, benzen i PM10.

Osnovna namjera studije Demogradije i sistema naselja Kantona Sarajevo je ocijeniti demografsku situaciju na području Kantona Sarajevo s obzirom na posljedice rata koji je prouzrokovao značajno slabljenje demografskog sastava i raspodjele stanovništva. Računajući na činjenicu, da problematika razvoja naselja i stanovništva Kantona Sarajevo u velikoj mjeri zavisi od stanja u susjednim područjima, naravno ni to pitanje se nije zanemarilo u okviru proučavanja demografske problematike Kantona Sarajevo. Činjenica je da stanovništvo nije ''planska kategorija''u klasičnom smislu jer na razvoj stanovništva možemo uticati samo posredno, stvaranjem povoljnih društvenih, socijalnih, ekonomskih i prostornih uslova u nekom području. Sa tom tvrdnjom otvorena je šira problematika koordinacija između različitih planskih elemenata. Detaljna analiza ovih elemenata naravno nije bila svrha ovog projekta nego je pokušaj formulacije mjera za ostvarivanje postavljenih razvojnih ciljeva izraženih u broju stanovništva koji su bili postavljeni u ovom projektu. Naravno da su kod provjere rezultata ovog projekta i njihovog suočavanja sa potrebnim mjerama za realizaciju u praksi doći i do nekih korekcija upotrijebljenih parametra s posebnim obzirom na migracije. Na kraju je posebno upozoreno na potrebu da se kod upotrebe demografskih analiza u praksi često događa da se neki negativni trendovi upotrebljavaju kao planski cilj.

Dostupne topografske karte razmjere 1:50 000 potrebne za izradu prostorno-planske dokumentacije datirale su iz 1970-ih godina, te je zbog toga neophodno bilo izvesti vizualiziranje podataka ažurirane temeljne topografske baze podataka Kantona Sarajevo u listove topografske karte mjerila 1:50 000 (TK50) koje u cijelosti ili djelomično pokrivaju teritorij Kantona Sarajevo, a dijelom obuhvaćaju i druge kantone i entitet, kako bi se dobili ažurne karte za potrebe izrade prostornog plana Kantona Sarajevo. Konačan proizvod projekta „Izrada topografske karte mjerila 1:25 000 i 1:50 000 – obuhvat: Kanton Sarajevo –“ služi kao osnova za izradu prostorno planske dokumentacije. Vizualiziranje podataka na bazi podataka TTB10 izvodilo se u skladu sa Pravilnikom o TTB10 i Uputstva o vizualizaciji podataka temeljne topografske baze mjerila 1:10.000 za potrebe izrade službenih topografskih karata mjerila 1:10 000, 1:50 000 i 1:250 000. Rezultat projekta je 9 ažurnih topografskih karata u mjerilu 1:50 000.

U okviru Regionalnog centra za upravljanje otpadom Smiljevići otvoreno je reciklažno dvorište, namijenjeno razvrstavanju ali i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. Reciklažno dvorišteima ima za cilj iskorištavanja i smanjenja što većih količina otpada koja ne spadaju u miješani kućni otpad poput, reciklažnih sirovina, kabastog otpada, bio otpada, elektronsko i električnog otpada, auto gume i drugi. Dokument sadrži opis lokacije, vrste otpada koje se prihvataju, predtretman po pojedinim vrstama otpada dovezenih od građana Kantona Sarajevo, predtretman i tretman otpada dovezenog vozilima KJKP "RAD" Sarajevo, tehnologiju rada, zaštitu na radu, upravljanje reciklažnim dvorištem te održavanje reciklažnog dvorišta.

Studija ranjivosti Kantona Sarajevo je postupak vrednovanja prostornih karakteristika kod planiranja prostornog razvoja. Njena namjena je optimizacija raspodjele djelatnosti u prostoru iz ugla zaštite javnog interesa na području zaštite okoliša. Analizom cjelokupnog prostora istraživanja zaključuje se gdje je rizik za nastanak negativnih uticaja na okoliš, zbog karakteristika prostora, veći ili manji. Tako identificiramo okolišno najprimjernije lokacije za određene djelatnosti da bi izbjegli kasnije konflikte sa drugim korisnicima prostora, te zastupnicima javnog interesa. Izabrana metodologija izrade Studije u skladu je sa odredbama okolišnog i prostornog zakonodavstva sa stručnim usmjerenjima u pogledu metodologije i pristupa te sa preporukama EU. Studija ranjivosti razmatra sve kategorije razvoja koje su razrađene u Prostornom planu Kantona Sarajevo. Također vodi računa o postojećoj klasifikaciji planiranja i kratkoročnim i srednjoročnim razvojnim prijedlozima. Djelatnosti koje su se obrađivale su sljedeće: - stambena izgradnja (individualna stambena izgradnja, kolektivna stambena izgradnja, gradnja vikend naselja, gradnja turističkih naselja, društvena infrastruktura (škole, zdravstvene ustanove, kulturne ustanove i sl.) - poljoprivredne površine (agrarne operacije) - iskorištavanje mineralnih sirovina (kamenolomi, glinokopi) - rekreacija u prirodi (rekreacioni centri, skijališta, biciklističke staze itd.) - saobraćajna infrastruktura (saobraćajnice, terminali) - energetska infrastruktura (dalekovodi, gasovodi) - komunalna infrastruktura (groblja, deponije) - industrijske zone, skladišta - privredne zone (tehnološki parkovi, veliki trgovački centri, transportno-distribucijski centri).