Bespravna individualna stambena izgradnja pretvorila se u ozbiljnu smetnju i prijetnju gradu, njegovim žiteljima, njegovom organizovanom urbanom životu, njegovim prostorima, urbanim sadržajima, infrastrukturnim sistemima i svim drugim vrijednostima. U cilju pronalaska pravih rješenja za obuzdavanje bespravne izgradnje i potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine urađena je Studija valorizacije i sanacije bespravno izgrađenih objekata. U Studiji su pored korištenja svih raspoloživih podataka kojim raspolažu organi Kantona, Grada, općina i javnih preduzeća urađena i dodatna istraživanja na području svih općina i anketiranje velikog broja mjesnih zajednica kako bi se ranije postojeće spoznaje obogatile vjerodostojnim i svježim pokazateljima u cilju koncipiranja adekvatnijih prijedloga o putevima rješavanja ovog pitanja.

Zemljište je ključan faktor za osiguranje održivog razvoja, kako u njegovoj komponenti zaštite okoliša, tako i vezano za društvenu i privrednu komponentu. Kao oskudan prirodni resurs, osnova je postojanju svih ekosistema i života na Zemlji općenito, te je predmet institucionalne zaštite okoliša. Zemljište je jednako predmet privrednog i društvenog razvoja, jer generira bogatstvo i investicije, a istodobno daje društvenu sigurnost njegovim uživateljima. Ocjenjujući značaj ugrožavanja zemljišta kao prirodnog resursa Kanton Sarajevo izrađena je Studija upotrebne vrijednosti zemljišta na području Kantona Sarajevo za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2023. do 2043. godine. Cilj ove Studije je utvrditi bilanse i kvalitet zemljišta koje će poslužiti kao osnova budućeg planiranja razvoja Kantona i njegovog prostornog uređenja uz racionalnu primjenu i optimalno korištenje zemljišnih resursa. Osnovni cilj je da se buduća zaštita tla i unapređenje poljoprivrede zasniva na temeljima tzv. ekološke poljoprivrede, koja se danas u svijetu označava kao osnova za očuvanje tla i kvalitetnu proizvodnju. U studiji je upotrebljen sistem kategorizacije zemljišta «Land capability classification», prilagođen uslovima Bosne i Hercegovine, gdje je zemljište rangirano u osam kategorija od najboljih (I kategorija) do najlošijih (VIII kategorija). Izrada Studije zasnivala se na terenskim i kabinetskim radovima koji su imali za cilj izradu bonitetnih karata M 1:10.000 za svih devet općina Kantona Sarajevo kao i izradu karata agrozona i oštećenja zemljišta na istoj razmjeri. Održivi razvoj postaje jedan od prioritetnih zadataka za sistem upravljanja zemljištem sa dva osnovna cilja: 1. unaprijediti i održati osnovne funkcije zemljišnog prostora koje su esencijalne za ljudsko blagostanje i ekosistem; 2. dizajnirati i primijeniti metode, mjere i akcije koje će spriječiti pogoršanje svojstava zemljišnog prostora koje bi uticalo na esencijalne funkcije tla. Glavni cilj projekta „Upotrebna vrijednost i višenamjensko vrednovanje poljoprivrednih površina Kantona Sarajevo“ je ažuriranje postojeće baze podataka i tematskih podloga iz 2011. godine, agroekološka reonizacija prostora, te izrada kriterijuma i uputstava za korištenje poljoprivrednog zemljišta za druge namjene, što u konačnici treba da rezultira kvalitetnom osnovom za izradu novog Prostornog plana KS. Kao glavni zadaci projekta ističu se: inventarizacija stanja i ažuriranje podataka o zemljišnom pokrivaču KS, definisanje upotrebne vrijednosti poljoprivrednih površina, agroekološka reonizacija poljoprivrednih površina sa stanovišta održivog razvoja poljoprivrede i ruralnih područja, izrada kriterijuma i uputstava za korištenje poljoprivrednog zemljišta za druge namjene.

Obuhvat prirodnog naslijeđa “Vodopad Skakavac” se nalazi u sjevernom dijelu Kantona Sarajevo. Ukupna teritorija obuhvata dijelove četiri administrativne općine: Stari Grad, Centar, Vogošća i Ilijaš na ukupnoj površini od 1430,7 ha. Zahvata prostor južnih obronaka Ozrena, vrha i sjevernih padina brda Bukovik. Teren obuhvaćenog područja je izrazito planinski, većim dijelom strm i naget u više pravaca, karakteristično valovit sa dubokim usjekom Peračkog potoka koji svojim tokom po pravcu istok-zapad dijeli ukupan teritorij na dvije cjeline. Evidentirani geomorfološki spomenici unutar obuhvata su klisure ili dijelovi klisura vodotoka: Babinog potoka, Peračkog potoka, Sušice, Stublinskog potoka, Jasikovice, te geomorfološke formacije Crvene Stijene, Kečina Stijena, Vranjska Stijena i Uževica. Područje je svoj značaj i pravnu zaštitu dobilo prije svega po osnovu ključne vrijednosti obuhvata koju predstavlja hidrološki spomenik vodopad Skakavac visine 98 m. Područje se odlikuje velikim bogatstvom vegetacijskih vrsta i faunističkom raznovrsnošću. Zakonom o proglašenju šireg područja vodopada "Skakavac" Spomenikom prirode („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 11/10) su utvrđene granice obuhvata, području je dodijeljena III kategorija prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) – Spomenik prirode, i u skladu s tim izvršeno je zoniranje prostora, te određene mjere zaštite i intervencije u zaštićenom području. Prostor Spomenika prirode „Vodopad Skakavac“ je od posebnog značaja za Kanton Sarajevo te je Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj: 26/06, 4/11, 22/17) utvrđena obaveza izrade Prostornog plana posebnog područja prirodnog naslijeđa "Vodopad Skakavac" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 32/09, 38/16). Uvažavajući mjere zaštite Prostorni plan definiše namjene prostora kako bi korištenje prirodnih vrijednosti bilo u funkciji očuvanja dobara prirodnog naslijeđa, naučnih istraživanja, ekološke edukacije, te rekreacije i turizma u svim sezonama tokom godine.

Prostor Bijambara se nalazi na sjevernom dijelu Kantona Sarajevo i Općine Ilijaš, neposredno uz magistralnu cestu Sarajevo-Tuzla i zahvata površinu od 497,0 ha. Ovo područje predstavlja izrazitu planinsku oblast određenu geomorfološkim i hidrološkim osobenostima. Evidentirane vrijednosti prirodne baštine su geomorfološki spomenici – pećine. Područje Bijambara je svoj značaj i pravnu zaštitu dobilo prije svega po osnovu prisutnih geomorfoloških fenomena evidentiranih u sklopu kompleksa pećina i ponora na sjevernom dijelu obuhvata. Područje se odlikuje velikim bogatstvom vegetacijskih vrsta i faunističkom raznovrsnošću. Zakonom o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Bijambare" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 21/03, 36/09, 6/10) su utvrđene granice obuhvata, području je dodijeljena V kategorija prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) - Zaštićeni pejzaž, i u skladu s tim izvršeno je zoniranje prostora, te određene mjere zaštite i intervencije u zaštićenom području. Prostor Bijambara je od posebnog značaja za Kanton Sarajevo te je Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj: 26/06, 4/11, 22/17) utvrđena obaveza izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž "Bijambare" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 23/09, 27/10). Uvažavajući mjere zaštite Prostorni plan definiše namjene prostora kako bi korištenje prirodnih vrijednosti bilo u funkciji očuvanja pejzaža, naučnih istraživanja, ekološke edukacije, te rekreacije i turizma u svim sezonama tokom godine.

Poznavanje zemljišnih resursa je bitan preduslov za planiranje optimalnog načina korištenja zemljišta i ono zauzima ključno mjesto u strategiji razvoja svake zemlje. Ovaj problem naročito dolazi do izražaja u uslovima malog fonda obradivih površina, kao što je to slučaj za područje Kantona Sarajevo. Treba imati na umu da tlo nije svojina jedne generacije nego i niza generacija koje dolaze. Ocjenjujući značaj ugrožavanja zemljišta kao prirodnog resursa Kanton Sarajevo izrađena je Studija upotrebne vrijednosti zemljišta na području Kantona Sarajevo za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003 do 2023 godine. Cilj ove Studije je utvrditi bilanse i kvalitet zemljišta koje će poslužiti kao osnova budućeg planiranja razvoja Kantona i njegovog prostornog uređenja uz racionalnu primjenu i optimalno korištenje zemljišnih resursa. Osnovni cilj je da se buduća zaštita tla i unapređenje poljoprivrede zasniva na temeljima tzv. ekološke poljoprivrede, koja se danas u svijetu označava kao osnova za očuvanje tla i kvalitetnu proizvodnju. U studiji je upotrebljen sistem kategorizacije zemljišta «Land capability classification», prilagođen uslovima Bosne i Hercegovine, gdje je zemljište rangirano u osam kategorija od najboljih (I kategorija) do najlošijih (VIII kategorija). Izrada Studije zasnivala se na terenskim i kabinetskim radovima koji su imali za cilj izradu bonitetnih karata M 1:10.000 za svih devet općina Kantona Sarajevo kao i izradu karata agrozona i oštećenja zemljišta na istoj razmjeri.

Urbanistički plan grada Sarajeva se donosi za urbano područje, a granice područja za koje se izrađuju definišu se Prostornim planom Kantona Sarajevo. Urbanističkim planom detaljnije se razrađuju opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona Sarajevo, a naročito: osnovna organizacija prostora, korištenje i namjena zemljišta sa prijedlogom dinamike njihovog uređenja (granice građevinskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta), namjena zemljišta za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene, zone saobraćaja, vodne, energetske i komunalne infrastrukture, privredne zone, društvena infrastruktura itd.

Klizišta predstavljaju prirodne geodinamičke procese pri kojima dolazi do pomicanja mase zemljišta, stijenja ili usitnjenog materijala niz padinu pod djelovanjem gravitacije. Nastaju kao rezultat kombiniranog utjecaja geoloških, klimatskih i antropogenih faktora, a njihove posljedice uključuju: oštećenje i uništavanje puteva, stambenih objekata i infrastrukture, gubitak poljoprivrednog zemljišta, ugrožavanje ljudskih života i imovine, itd. Za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003–2023. godine, rađena je Studija stabilnosti terena Kantona Sarajevo, kojom su prikupljeni lokacijski podaci o klizištima i formirana sveobuhvatna baza podataka. Ta baza je naknadno ažurirana kroz detaljna istraživanja u okviru izrade regulacionih planova, te danas predstavlja ključni alat u prostornom planiranju. Zahvaljujući njoj moguće je: identifikovati rizične zone, primijeniti odgovarajuće mjere zaštite, osigurati siguran i održiv razvoj naselja, itd. Geometrijski prikaz klizišta u bazi definiran je kao poligon, uz sljedeće atribute: naziv klizišta, lokacija, općina, stanje klizišta (registrovano – crvena boja; sanirano – zelena boja) Baza podataka je dostupna nadležnim upravnim organima (općinama, ministarstvima i drugim institucijama) putem WebCity GIS aplikacije, koristeći standardizirane web servise: OGC WMS i OGC WFS.

Studija stabilnosti terena Kantona Sarajevo rađena je za potrebe Prostornog plana Kantona Sarajevo 2003. - 2023. godine. Cilj ovog projekta je bio dobiti cjelovitu informaciju o kategorijama stabilnosti terena Kantona Sarajevo, lokacijama klizišta, pogodnosti terena za gradnju objekata, seizmotektonskim karakteristikama terena, kriznim područjima sa aspekta prostornog planiranja, uslovima planiranja i izgradnje na pojedinim kategorijama terena i na kraju digitalnu grafičku i pisanu bazu podataka u GIS okruženju.

Temeljna topografska baza podataka mjerila 1:10 000 sadrži detaljne informacije o reljefu, hidrološkim objektima, vegetaciji, infrastrukturi i drugim karakteristikama prostora. Ovi podaci moraju se redovno ažurirati kako bi odražavali trenutne promjene u okolišu i infrastrukturi. S obzirom da je dostupna temeljna topografska baza podataka Kantona Sarajevo bila formirana 2018. godine, a podaci temeljne topografske baze podataka mjerila 1:10.000 (TTB10) nisu u međuvremenu ažurirani ni vizualizirani u odgovarajućem mjerilu za potrebe izrade prostornih planova Kantona Sarajevo, neophodno je bilo uraditi ažuriranje TTB10 za potrebe vizualiziranja njenih podataka u mjerilu 1:25.000 i 1:50.000 kako bi planski dokument bio urađen kvalitetno. Projekt „Ažuriranje temeljne topografske baze podataka mjerila 1:10 000 za potrebe izrade topografskih karata M=1:25.000 i M=1:50 000 – obuhvat: Kanton Sarajevo –“ služio je za izradu topografskih karata u u mjerilu 1:25 000 (TK25) i 1:50 000 (TK50), na osnovu kojih se izrađuju: - prostorni planovi Kantona Sarajevo - ostala prostorno-planska dokumentacija

Urbanistički planovi se donose za urbana područja, a granice područja za koje se izrađuju definišu se Prostornim planom Kantona. Urbanističkim planovima detaljnije se razrađuju opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona, a naročito: osnovna organizacija prostora, korištenje i namjena zemljišta sa prijedlogom dinamike njihovog uređenja (granice građevinskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta), namjena zemljišta za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene, zone saobraćaja, vodne, energetske i komunalne infrastrukture, privredne zone, društvena infrastruktura itd.