Stručno mišljenje je akt stručnih institucija, javnih preduzeća ili nadležnih organa kojima se potvrđuje da je planirana gradnja u skladu sa posebnim propisima i tehničkim uslovima iz njihove nadležnosti. Zavod za planiranje razvoja KS je ključni subjekt za izdavanje stručnih mišljenja unutar Kantona Sarajevo kada je riječ o urbanističkom i prostornom planiranju, naročito u sljedećim slučajevima kada je planska dokumentacija nekompletna ili nije donijeta, kada se trebaju tumačiti odredbe planova, potom kada općine traže mišljenja za svoje postupke odobravanja građenja i urbanističkih saglasnosti, te kada se radi na planovima višeg nivoa (prostorni, urbanistički) i infrastrukturnim pitanjima. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo od 2007. godine vodi i redovno ažurira bazu izdatih stručnih mišljenja na području Kantona Sarajevo. Svaka saglasnost u bazi je prikazana geometrijski kao poligon ili linija, uz sljedeće atribute: vrsta objekta, način rješavanja, općina, katastarska općina, katastarska čestica, klasifikacijska oznaka općine, datum izdavanja, interna oznaka Zavoda, godina unosa u bazu, podaci o podnosiocu zahtjeva (ime, prezime, adresa). Baza podataka je dostupna organima uprave (općine, ministarstva i dr.) putem WebCity GIS aplikacije, koristeći standardizirane web servise: OGC WMS i OGC WFS. Ovaj sistem omogućava transparentan, efikasan i prostorno precizan uvid u izdata stručna mišljenja, čime se olakšava planiranje, kontrola i upravljanje prostornim razvojem Kantona Sarajevo.

Registar ulica, trgova i mostova Kantona Sarajevo sadrži nazive ulica, trgova i mostova razvrstane po općinama u Kantonu Sarajevo. Navedeni registar vodi i ažurira Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo na osnovu Odluke o obilježavanju ulica, trgova,parkova, mostova, institucija i ustanova imenima i zgrada brojevima na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva" br. 7/94) i (Službene novine Kantona Sarajevo" br. 12/06). Podatke o nazivima ulica, trgova i mostova dostavlja Vlada Kantona Sarajevo (Služba za skupštinske poslove Kantona Sarajevo) na prijedlog Komisije za obilježavanje, čuvanje i njegovanje historijskih događaja i ličnosti.

U okviru sistema lokalne samouprave na području Kantona Sarajevo, mjesna zajednica predstavlja obavezan i najbliži oblik organizovanja građana u jedinici lokalne vlasti. Na nivou općina i Grada Sarajeva, mjesne zajednice omogućavaju direktno učešće stanovništva u procesima odlučivanja, planiranja i realizacije lokalnih inicijativa. Odlukom o osnivanju mjesne zajednice definišu se njen naziv, sjedište, teritorijalno područje i organizaciona struktura. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo od 2003. godine vodi i redovno ažurira bazu podataka granica mjesnih zajednica za sve općine i Grad Sarajevo. Ova baza predstavlja jedinstveni prostorni registar koji omogućava precizno definisanje administrativnih granica mjesnih zajednica. Granice su prikazane geometrijski kao poligoni, uz sljedeće ključne atribute: Naziv općine i Naziv mjesne zajednice. Baza je dostupna svim relevantnim institucijama – općinama, Gradskom uredu, kantonalnim ministarstvima i drugim organima uprave – putem WebCity GIS aplikacije, koristeći standardizirane web servise: OGC WMS i OGC WFS. Ova digitalna infrastruktura omogućava efikasnije planiranje, koordinaciju i upravljanje lokalnim razvojem, te doprinosi transparentnosti i dostupnosti prostornih informacija svim nivoima vlasti u Kantonu Sarajevo.

Vodozaštitne zone su prostori oko izvorišta pitke vode i vodozahvata, čiji je cilj zaštititi kakvoću i količinu vode namijenjene za ljudsku potrošnju. U tim zonama se uvode ograničenja i zabrane aktivnosti koje bi mogle dovesti do zagađenja vode, smanjenja protoka, degradacije zemljišta, neprimjerenog odlaganja otpada, nelegalne gradnje, i slično. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo posjeduje bazu podataka vodozaštitnih zona na području Kantona Sarajevo. Geometrijski prikaz vodozaštitne zona je poligon, uz sljedeće atribute: izvorište, vodozaštitna zona i općina. Baza podataka je dostupna organima uprave (općine, ministarstva i dr.) putem WebCity GIS aplikacije, koristeći standardizirane web servise: OGC WMS i OGC WFS.

Reklamni panoi u zaštitnom pojasu cestovne komunikacije u nadležnosti Direkcije za puteve Kantona Sarajevo sastoje se od jumbo plakata, city light reklama i info tačaka. Prema evidenciji iz 2022.godine, na pomenutoj cestovnoj komunikaciji egzistira 131 jumbo plakat ( + cca 50 nelegalnih, za koje je Direkcija za puteve Kantona Sarajevo uputila ukaz i opomenu za uklanjanje), kao i 127 city ligt reklama. Info tačke postavljene su na 54 lokacije sa ukupno 153 info table. Postavljanje reklamnih panoa na pomenutoj cestovnoj komunikaciji vrši se prema Elaboratu o privremenom korištenju javnih površina za potrebe postavljanja slobodnostojećih reklamnih panoa na području Kantona Sarajevo i Planu rasporeda reklamnih panoa u Kantonu Sarajevo.

Građevinska dozvola je akt kojim se odobrava izvođenje gradnje određenog objekta. Izdaje se na osnovu urbanističke saglasnosti, glavnog projekta, dokaza o vlasništvu zemljišta i potvrda o obezbijeđenoj infrastrukturi. Ovom dozvolom potvrđuje se da projekat ispunjava sve tehničke i sigurnosne uslove. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo od 2007. godine vodi i ažurira bazu podataka izdatih građevinskih dozvola u Kantonu Sarajevo. Svaka dozvola u bazi prikazana je kao tačka sa osnovnim atributima: općina, katastarska općina i čestica, klasifikacijska oznaka, datum izdavanja, interna oznaka Zavoda, godina unosa i podaci o podnosiocu zahtjeva. Baza je dostupna organima uprave putem WebCity GIS aplikacije, koristeći standardizirane web servise (OGC WMS i OGC WFS). Sistem omogućava transparentan i prostorno precizan uvid u izdane dozvole, čime se olakšava planiranje, kontrola i upravljanje razvojem Kantona Sarajevo.

Brojanje saobraćaja na cestama u nadležnosti Direkcije za puteve Kantona Sarajevo vrši se na 29 lokacija. Svi podaci sa uređaja za brojanje saobraćaja obrađuju se jednom u toku godine i podaci se objedinjuju u publikacije brojanja saobraćaja. U PDF formatu dostupni su detaljni podaci sa uređaja a kroz shapefile-ove dostupni su podaci o mikrolokaciji uređaja i PGDS-u po godinama (od 2014. godine se vrši kontinuirano brojanje saobraćaja u Kantonu Sarajevo). Kvalitetan sistem brojanja saobraćaja na cestama od posebne je važnosti, jer prikupljeni i statistički obrađeni podaci omogućuju praćenje i analiziranje saobraćajnih potreba privrede i stanovništva, uočavanje nedostataka, te prognoziranje, planiranje i projektovanje cestovne infrastrukture i transportnog sistema Kantona Sarajevo.

Saobraćajna signalizacija je sistem sredstava, uređaja i oznaka za regulisanje i vođenje saobraćaja. Vertikalna signalizacija predstavlja skup posebno kodiranih oznaka namenjenih učesnicima u saobraćaju, koje se, u odnosu na saobraćajne površine, lociraju u vertikalnoj ravni, dok horizontalna signalizacija predstavlja skup posebno oblikovanih geometrijskih elemenata linija, figura, polja i natpisa koji formiraju oznake na saobraćajnim površinama Kantona Sarajevo. Sva cestovna komunikacija unutar Kantona Sarajevo sadrži zakonom propisanu i na osnovu Pravilnika o održavanju javnih cesta (Sl. N. FBiH, br. 69/10) postavljenu i održavanu saobraćajnu vertikalnu i horizontalnu signalizaciju.

Urbanistička saglasnost je upravni akt kojim se potvrđuje da je planirana gradnja usklađena s važećom prostorno-planskom dokumentacijom, kao što su regulacioni plan, urbanistički projekat, plan parcelacije i drugi relevantni dokumenti. Ovim aktom se definišu ključni urbanistički parametri: namjena zemljišta, lokacija i oblik građevinske parcele, osnovni urbanistički uslovi (spratnost, gabariti objekta, udaljenost od granica parcele, pristupni putevi i komunalna infrastruktura). Urbanističku saglasnost izdaje nadležni organ uprave – Ministarstvo ili općinska služba – u zavisnosti od vrste i značaja objekta. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo od 2007. godine vodi i redovno ažurira bazu podataka izdatih urbanističkih saglasnosti na području Kantona Sarajevo. Svaka saglasnost u bazi je prikazana geometrijski kao tačka, uz sljedeće atribute: općina, katastarska općina, katastarska čestica, klasifikacijska oznaka općine, datum izdavanja, interna oznaka Zavoda, godina unosa u bazu. Baza podataka je dostupna organima uprave (općine, ministarstva i dr.) putem WebCity GIS aplikacije, koristeći standardizirane web servise: OGC WMS i OGC WFS. Ovaj sistem omogućava transparentan, efikasan i prostorno precizan uvid u izdane urbanističke saglasnosti, čime se olakšava planiranje, kontrola i upravljanje prostornim razvojem Kantona Sarajevo.

Katastar klizišta Federacije Bosne i Hercegovine predstavlja centralnu bazu podataka o registrovanim klizištima na području FBiH. Katastar vodi i redovno ažurira Federalni zavod za geologiju, na osnovu terenskih istraživanja u saradnji sa nadležnim institucijama. Sadrži informacije o lokaciji, prostornom obimu, tipu i dinamici klizišta, kao i procjeni ugroženosti. Cilj katastra je praćenje stanja, planiranje mjera zaštite i smanjenje rizika od klizišta u Federaciji BiH.